Mladen Stilinović (1947., Beograd) jedan je od najpoznatijih i međunarodno najpriznatijih hrvatskih konceptualnih umjetnika. S Grupom šestorice autora (1975. - 1979. djelovao je s Vladom Martekom, Borisom Demurom, Željkom Jermanom, Svenom Stilinovićem i Fedorom Vučemilovićem) rodonačelnik je takozvane nove umjetničke prakse koja je umjetnost izlagala na ulici, organizirala izložbe-akcije na zagrebačkim ulicama i trgovima te otvoreno kritizirala galerijski sistem. Nakon razlaza Grupe šestorice autora Stilinović nastavlja zapaženu individualnu karijeru.

U njegovoj biografiji na stranicama zagrebačkog MSU-a stoji da u razdoblju od 1984. do 1990. godine nastaje vjerojatno njegov najpoznatiji ciklus 'Eksploatacija mrtvih', u kojem, superponirajući vizualne simbole suprematizma, socrealizma i geometrijske apstrakcije, analizira eksploataciju simbola koji su izgubili svoje izvorno značenje. Godine 2001. u Muzeju suvremene umjetnosti realizirao je izložbu pod nazivom 'Cinizam siromašnih' u kojoj propituje karakteristične teme za tranzicijska društva poput sveopće pauperizacije društva, cinizma i bešćutnosti vlasti te otuđenosti čovjeka u kustoskoj koncepciji Nade Beroš i Tihomira Milovca.

Od početaka svog rada Stilinović tematizira bol. Godine 1977. na šest stranica kocke ispisuje riječ bol, a u radu 'Rječnik Bol' iz 2003. godine objašnjenja svih riječi iz rječnika zamjenjuje riječju bol. Rad je bio izložen na Biennalu u Veneciji 2003. godine u sklopu središnje izložbe, u izboru Igora Zabela. U izdanju Muzeja suvremene umjetnosti objavljene su publikacije 'Bol' (u povodu izložbe na Venecijanskom biennalu) i 'Eksploatacija mrtvih' (u povodu izložbe 'Documenta 12' u Kasselu 2007. godine).

Njegova djela izložena su u najuglednijim svjetskim muzejima kao što su Museum of Modern Art u New Yorku, Musee National d'Art moderne (Centre Georges Pompidou) u Parizu, Victoria nad Albert Museum te Moderna Museet u Stockholmu. S Mladenom Stilinovićem tportal je objavio veliki intervju uoči njegova sudjelovanja 2012. u velikom projektu 'Croatie, la voici', kada je njegovom izložbom otvoreno predstavljanje hrvatske kulture u Francuskoj.