Priča će istaknuti zajedništvo koje je važno kako bi dijete izraslo u kompletnu ličnost ali i da bi društvo bilo zdravo u konačnici, kazala je Ruždjak Podolski kojoj je ovo prvo uprizorenje bajke Ivane Brlić Mažuranić.

Iako je priča o Regoču atraktivna, Ruždjak Podolski kaže da ju je teško bilo uprizoriti i dramatizirati. 'Ivana Brlić Mažuranić se koristila jezikom poezije, metaforama i apstrakcijom. U čitanju to dobro funkcionira, ali je u kazalištu bilo teško naći ključ', ističe redateljica napominjući da je jezik u predstavi ostao isti.

Dora Ruždjak Podolski drži da su bajke i dalje djeci vrlo privlačne te da je dobra priča uvijek na cijeni, bez obzira što je društvo tehnološki otišlo naprijed a djeca često uz kompjutore.

Kosjenka i Regoč postali su sinonimi za ljudske moralne i osjećajne osobine, kao i za neumorno traganje za istinom i znanjem. Također su simboli dobrostivosti prema ljudskim nesavršenostima, neznanju i sklonosti da se duhovno poklekne, nestalnosti ljudskih emocija, čeznjama ne toliko za bogatstvom koliko za dalekim i egzotičnim svjetovima.

Na pitanje kako su kazališno riješili problem diva Regoča, Ruždjak Podolski kaže da su se poslužili tehnikom kazališta sjena te da je on za ovu priliku - sjena. Redateljica tvrdi da je puno teže raditi predstave za djecu nego za odrasle. Izuzetno je zadovoljna radom s ansamblom kazališta Trešnja, koje drži jednim od tri vodeća u Hrvatskoj, u kojemu vlada zajedništvo i spremnost na izazove.

U predstavi igraju Aleksandra Naumov, Radovan Ruždjak, Ivana Bakarić, Vanda Vujanić Šušnjar, Maja Kovač i Petar Banda. Dramaturginja je Jelena Kovačić, scenograf Igor Pauška, kostimografkinja Jelena Vojković a skladatelj Stanislav Kovačić.

Autor animacija je Simon Bogojević Narath a trener Acro yoge Danijel Dubičanac.