U posljednjih desetak godina nije održana nijedna izložba ovog katalonskog umjetnika u zemljama kojima gravitira Hrvatska (Austrija, Italija, Mađarska), tako da će ova izložba, na neki način, biti i svojevrsno premijerno predstavljanje Joana Miróa na ovim prostorima. Izložbu u autorskoj koncepciji potpisuju direktor Fondation Maeght Olivier Kaeppelin i ravnateljica Umjetničkog paviljona Jasminka Poklečki Stošić. Oni su za nju selektirali ukupno četrdesetak radova – slike (veliki formati), skulpture, litografije i tapiserije – pri čemu je poseban naglasak stavljen na skulpture.

Miró, koji je prije svega poznat kao slikar, bio je i izvanredan kipar, a Fundacija Maeght je prva u svijetu po broju njegovih skulptura. Ima ih više od 150. Izložba će omogućiti praćenje rođenja i evoluciju Miróovih izvanrednih skulptura nastalih u razdoblju od dva desetljeća - od ranih 1960-ih godina prošloga stoljeća, kada se počeo ozbiljnije zanimati za ovaj oblik likovnog izražavanja, do samih početaka 1980-ih. Iako je smatran članom nadrealističkog pokreta, Miró zapravo nikada nije predugo 'prijateljevao' s nekim stilom te nikada nije izdao svoju umjetničku autonomiju i kreativnost.

Kontakt s pariškom avangardom, a naročito s Picassom, Tristanom Tzarom i Andreom Brentonom, rezultirao je stvaranjem novog kozmosa bića i simbola u njegovim djelima, a to je naročito vidljivo u dijelu njegova skulpturalnog opusa. I dok su mu skulpture u keramici manjih formata, one u bronci su monumentalnih, a najbolje mjesto na kojem se mogu vidjeti je park skulptura Fundacije Maeght.

Veza Miróa i Fundacije Maeght započela je sredinom 20. stoljeća Miró je, naime, bio veliki prijatelj osnivača Fundacije Aimea Maeghta, a Fundacija je već dug niz godina nezaobilazna kada je riječ o modernoj i suvremenoj umjetnosti.

Godine 1964., otvorio ju je tadašnji francuski ministar kulture Andre Malraux. To je bio značajan događaj jer je Fundacija bila prvi muzej moderne umjetnosti sagrađen nakon Muzeja moderne umjetnosti u Parizu. U vrijeme kada ju je gradio njezin osnivač, sve je bilo koncentrirano u Parizu te je bila prava hrabrost sagraditi takvo što u malom mjestu Saint-Paul-de-Venceu u Provansi.

Projekt i gradnju Maeght je povjerio uglednom španjolskom arhitektu Josepu Lluisu Sertu. Godine 1960., počela je gradnja koja će potrajati četiri godine, u čemu su sudjelovali si sami umjetnici te je Miró napravio fontane, Chagall mozaike, a Braque vitraile i mozaike u plitkim bazenima. Povrh svega, eksterijer je ispunjen skulpturama Miróa, Caldera, Arpa i Giacomettija. Godišnje Fundaciju Maeght posjeti oko 300 tisuća posjetitelja, a otvorena je 365 dana u godini.