Gradska galerija Striegl u Sisku unazad nekoliko godina jedno je od vrlo važnih mjesta na mapi kulturnih i umjetničkih sadržaja u Hrvatskoj, ali i šire, ponajprije zahvaljujući predanom radu aktualne ravnateljice Galerije, povjesničarke umjetnosti i kustosice Alme Trauber koja je na čelu Gradske galerije Striegl od svibnja 2018. godine.

Povjesničarka umjetnosti, kustosica, autorica brojnih izložbi, kustoskih i istraživačko-publicističkih projekata iz područja suvremene umjetnosti, ova entuzijastična mama troje djece, od 2016. godine jedna je od članica organizacijskog tima Festivala ulične umjetnosti 'Re:Think Sisak'.

Alma nam je rado za tportal otkrila što se sve zanimljivo događa u gradu koji leži na tri rijeke - Kupi, Savi i Odri, gdje je nedavno ponovno otvorena Holandska kuća, veliki projekt koji je uključivao preko milijun eura vrijednu konstrukcijsku i cjelovitu obnovu, te nam dala uvid u doista bogatu i zanimljivu kulturno-umjetničku scenu ovoga grada iz kojeg su između ostalog na svoj put ka vrhu krenuli i Bambi Molesters, 'svjetski, a naši' surf rockeri.

S kojim ste se sve izazovima sretali u godinama nakon sisačkog i petrinjskog potresa kad je riječ o Gradskoj galeriji Striegl?

Vjerujem da su izazovi svih institucija u kulturi koje djeluju na prostorima pogođenim potresom bili slični. Pandemija, pa zatim potres, izazvali su značajne transformacije na puno polja. Neke od njih su, gledajući iz sadašnjih pozicija jako pozitivne, a neke baš i ne toliko. Najveći problem s kojim se Gradska galerija Striegl susrela nakon potresa je nedostatak prostora za djelovanje, jer to je ipak naše glavno mjesto susreta s publikom. S druge strane, to nam je istovremeno otvorilo neke nove perspektive i programska usmjerenja. Potvrdilo se još jednom kako institucije u kulturi kao i aktivnosti koje 'proizvodi' umjetnička zajednica mogu pozitivno sudjelovati u njegovanju solidarnosti i osnaživanju ljudi u teškim i neizvjesnim situacijama. Više programa održali smo u javnom prostoru te smo tako doprli i do ljudi do kojih inače ne bismo. Naši sugrađani su odlično reagirali na naše programe u javnom prostoru kao i na otvaranje našeg novog prostora, GGS studija. To je mali studijski prostor u najužem centru grada gdje smo predstavljali knjige, radionice, pop-up izložbe i glazbene programe sve dok se nismo vratili u svoj stari/novi galerijski prostor na prvom katu Holandske kuće u Sisku. Nakon povratka u svoj matični izložbeni prostor, GGS studio ustupat ćemo umjetnicima na korištenje za njihovo umjetničko djelovanje i prezentaciju vlastitog rada. Nastojimo da život u gradu učinimo što dinamičnijim, da nudimo besplatne sadržaje i učinimo umjetnost dostupnom svima. Imamo jako kvalitetnu suradnju s Gradom Siskom koji nam je velika podrška u svim programima.

Kakvi su planovi za ovu godinu? O kojim se kulturnim programima radi?

Ovogodišnji program smo usmjerili na različite oblike radioničkih i diskurzivnih sadržaja i aktivnosti u GGS studiju kao i u javnom prostoru Siska. Ti programi su namijenjeni uspostavljanju bliskog kontakta s našom publikom. Nastojimo svojim programima ukazati na prisutnost umjetnosti u svakodnevnom životu, ali i kontinuirano pokazivati i ukazivati publici što sve danas jest i može biti umjetnost. Početkom godine smo izdali monografiju fotografskih portreta našeg poznatog fotografa Ivana Posavca pod nazivom 'Makadam / Lica koja znam, imena koja sam zaboravio', zatim smo održali izložbu stripa Ivane Armanini. Slijede nam likovni radionički programi za djecu i za odrasle pod vodstvom Sandre Jelovac. S nastupom Mr. Lee & IvaneSky pokrenuli smo i tzv. zvučni izlog u kojem ćemo tijekom godine prirediti niz malih glazbenih eksperimenata. Planiramo i čitanje poezije i različitih književnih tekstova na ulici ispred galerijskog prostora. Pod vodstvom naše nagrađivane pjesnikinje Monike Herceg, a u suradnji s Hrvatskim društvom pisaca provest ćemo dio programa pod nazivom 'Gledam, čitam, pišem' u sklopu kojeg će se održati niz dramskih radionica, radionice pisanja i radionice izrade slikovnica. S našom suvremenom umjetnicom Selmom Banich također ćemo ove godine realizirati jedan važan umjetnički program pod radnim nazivom 'U epicentru solidarnosti', a rad će nastati u Sisku, za Sisak, a kao i svaki Selmin rad, aktivno i kritički će sagledati pozicije današnjeg humanizma kroz uključivanje zajednice u nastajanje rada. Realizirat ćemo i opsežnije izložbene programe po otvaranju Holandske kuće u Sisku: grupnu izložbu Kritički turizam prema kustoskoj koncepciji Darka Fritza koja povezuje Zagreb, Rijeku, Sisak i Dubrovnik. Zatim nam slijedi izložba Zorana Pavelića koja je u aktivnom diskursu s umjetničkim naslijeđem pokojnog sisačkog umjetnika Marijana Crtalića, a potom izložba Duška Šibla. Početak iduće godine smo rezervirali za pravu izložbenu polasticu, a to je izložba Milana Steinera.

Gradska galerija Striegl kroz cijelu godinu participira u brojnim gradskim manifestacijama, pa ćemo se tako i ove godine uključiti svojim programskim aktivnostima u naš kasnoljetni festival Kupske noći s Kulturnim uličnim festivalom kojeg zadnjih nekoliko godina realiziramo s kolektivom Cirkorama koji su suvremeni cirkus doveli u Sisak i oduševili djecu i roditelje.

Predstavite nam Slavu Striegla, našeg istaknutog akademskog slikara koji i danas 'šeće' po sisačkoj šetnici uz Kupu? Koje su njegove po vama, najzanimljivije umjetničke faze?

Slavo Striegl je uz Milana Steinera jedan od najznačajnijih i najproduktivnijih sisačkih slikara. Cijeli svoj stvaralački opus realizirao je u Sisku, što kroz aktivan umjetnički rad, što kroz odgajanje brojnih generacija Siščanki i Siščana koji su pohađali Gimnaziju Sisak gdje je kao profesor likovne kulture značajno utjecao na njihovo 'zaljubljivanje' u umjetnost, ali i upoznavanje s umjetnošću na najneposredniji način. Striegl nas je sve naučio gledati i prepoznati specifična mjesta Siska koja su kroz njegove radove postala jedinstvena gradska ikonografija i svojevrsni vodiči za gradske šetnje. Volim uvijek ponoviti ove njegove rečenice koje ga savršeno opisuju kao umjetnika i kao čovjeka zaljubljenog u Sisak:

'Rođen sam u Sisku i iz njega, osim nekoliko manjih izleta, nisam nikada ni odlazio. Ono što ostaje u čovjeku jest djetinjstvo. Moje je bilo izvanredno. Kad čovjek zavoli u takvom djetinjstvu jedan kraj, on stalno ostaje u njemu - vode, izmaglice, mekani pejzaži, stvorili su u meni golemu ljubav prema tome kraju. Sisak i njegov ugođaj djeluju poput kisika, nešto bez čega nema života. Sisak i njegove rijeke na kojima sam danonoćno živio - od jutarnjih izmaglica preko podnevnih siesti do prekrasnih zalaza sunca. A u rijeci se sve ljepše vidi: i nebo i oblaci i drveće...u vodi nema nepotrebnih detalja, a još kad se površina namreška i zaleluja, uz pomoć mašte stvore se nebrojene čudesne slike i situacije…'

Te njegove riječi savršena su pozivnica svima da dođu istražiti Sisak.

O Strieglovoj važnosti za Sisak govori i ta činjenica koju ste spomenuli, da i danas 'šeće' uz Kupu. Sisačka šetnica uz Kupu nosi Strieglovo ime, pa je Grad Sisak 2016. godine postavio na njoj spomenik Slave Striegla, rad kipara Hrvoja Urumovića. Inače, to je bila Strieglova ruta, putanja njegovih čestih šetnji gradom iz kojih su kasnije nastajale njegove brojne slikarske i crtačke kompozicije. Striegl je bio dosljedan u korištenju različitih likovnih tehnika kao i u obraćanju i vraćanju istim motivima: gradskim vedutama, posavskom i pokupskom pejzažu, mrtvim prirodama, animalizmu. Realizirao je i brojne tematske cikluse: Bitka kod Siska, Ljudevit Posavski, Cvjetovi rata. Najviše je radova napravio u tehnici akvarela, ali i iza sebe ostavio veliki broj crteža i radova na papiru u kombiniranim tehnikama. Gradu Sisku je donirao 320 svojih radova i upravo na tim radovima Gradska galerija Striegl temelji svoj fundus, a ti radovi pokazuju gotove sve najznačajnije umjetničke Strieglove faze. Međutim, veliki broj radova nalazi se i u privatnim zbirkama u Sisku. Striegl je bio sjajan crtač i grafičar i jedna od njegovih najvećih umjetničkih kvaliteta ležala je upravo u toj sposobnosti brze reakcije i stvaranja složenih kompozicijskih struktura s nevjerojatnom lakoćom, a kroz njih je donosio uvijek nove prizore viđenoga i doživljenoga. Važno je staviti naglasak i na njegova brojna i kontinuirana eksperimentiranja s likovnim tehnikama, od ulja na staklu, monotipija, kolaža i brojnih kombiniranih tehnika.

Što se u ovom trenutku događa s dva važna projekta za Sisak: Holandskom kućom i projektom oko rodne kuće slikara Striegla?

Holandska kuća je otvorena za javnost krajem 2019. godine kao prvi informativni i interpretacijski centar industrijske baštine u Republici Hrvatskoj i zamišljena je kao nulta točka za istraživanje industrijske baštine Siska, ali i industrijske baštine općenito. Osim segmenta vezanog za industrijsku baštinue, u Holandskoj kući smještena je i zbirka starih uređaja za reprodukciju sisačkog kolekcionara Veljka Krakera i Gradska galerija Striegl.

Na žalost, Holandska kuća je u potresu oštećena i morala je proći konstrukcijsku obnovu, a nedavno je ponovno otvorena za javnost. Nedostaju nam javni prostori, jer to su mjesta okupljanja i mjesta susreta i mjesta gdje živi i gdje se stvara kultura. Novost koja nas očekuje je ta da Gradska galerija dobiva i drugi kat Holandske kuće, tako da ćemo djelovati u proširenom izložbenom prostoru što nas osobito raduje, a vjerujem i naše posjetitelje.

Kuća Striegl, jedna od najatraktivnijih i Siščanima najdražih gradskih uglovnica u centru grada trenutno je u fazi cjelovite obnove. Na projektu Kuće Striegl radi ekspertni tim na čelu s arhitekticama Anom Danom Beroš i Ivanom Stanić koji se susreće, ali i rješava sve izazove obnove Kuće Striegl kao i njene prenamjene u muzejski prostor. Bit će to jedinstven muzejski prostor, kuća otvorena umjetnosti i ljudima, a pričat će priču o Strieglu kroz suvremeni muzeološki koncept i pristup te će napokon cijela Zbirka Striegl biti dostupna javnosti. Angažirali smo tim suvremenih umjetnika i stručnjaka iz audiovizualnog sektora koji će svojim doprinosom približiti iskustvo umjetnosti ljudima na najkreativniji način, a kroz korištenje najsuvremenijih tehnologija. Veselimo se njezinom otvorenju, jer će to biti još jedan u nizu velikih koraka za sisačku i hrvatsku kulturnu scenu kao i još jedna dodatna pozivnica za dolazak u Sisak.

Sisak, možemo reći da i otprije ima nekako lošu sliku u medijima, a to je dodatno produbljeno nakon potresa. Mislite li da situacija u gradu ipak nije nista lošija nego u nekim drugim gradovima koji također gube svoje stanovnike zbog svima poznatih razloga? Na koji bi se način to moglo promijeniti po vašem mišljenju?

Sisak je jedan pametan i izdržljiv grad koji ima sve preduvjete za razvoj u kvalitetnom smjeru. To je grad 'po mjeri čovjeka' u svakom pogledu i grad koji ima sve što je potrebno za sretan život. Grad koji ima toliko rijeka predestiniran je za život, regeneraciju i razvoj. Sisak ima pregršt zelene infrastrukture što snažno prkosi svakoj lošoj medijskoj slici, a to nam potvrđuju svi koje posjete Sisak. U nekoliko navrata sam izjavila da je Sisak žrtva površnog i manipulativnog medijskog diskursa kojemu svjedočimo svakodnevno. Nije mi i dalje jasno zašto medijima odgovara ponavljanje jednog te istog lošeg i negativnog, jer je stvarnost skroz drugačija. Sisačka svakodnevica su lijepe vijesti, upravo zbog ljudi koji tu žive i trenutno izgrađuju jedan novi grad. Primjerice, Sisak je uvršten među 5 najboljih hrvatskih gradova u kategoriji obrazovanja te demografije, socijalne politike i mladih prema izboru nekoliko partnerskih organizacija među kojima i Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. Lokalna samouprava kontinuirano ulaže u podizanje općeg standarda života i svoje dosadašnje aktivnosti zaista vidljivo usmjeravaju na sve ono što izravno poboljšava i unaprjeđuje kvalitetu života, bilo da se radi o stambenom pitanju, upravnoj, poslovnoj i ekonomskoj infrastrukturi kao i na poboljšanje logističke infrastrukture objekata u kojima se stvara kultura i novi sadržaji te se proizvode nova znanja. Mnogi kolege koji trenutno žive u Zagrebu, razmišljaju o preseljenju u Sisak. Zagreb je blizu, a u Sisku je sve nekako dostupnije, od prometa, prirode do svakodnevne gradske dinamike.

Zaista se nadam da će i ovaj naš razgovor pridonijeti boljoj, ljepšoj, privlačnijoj slici Siska.

Kako biste danas opisali kulturnu i umjetničku scenu grada u kojem je između ostalog nastao i svjetski poznati surf rock bend Bambi Molesters? Kako funkcionira suradnja primjerice s drugim gradovima? Jesu li nasa drzava i resorno ministarstvo dovoljno angažirani ukoliko se radi o npr. umjetnicima i kulturnoj sceni izvan glavnog grada?

Sisačka kulturna i umjetnička scena je drugačija i raznovrsna i upravo je to ono što je oplemenjuje. Sisak ima nekolicinu kulturno - umjetničkih društava, klapa, folklornih ansambala pa sve do novih, i mladih, ali i onih starijih i kultnih sisačkih bendova. Sisak je i jedan od rijetkih gradova koji se može pohvaliti i filmskim festivalom, ali i jazz festivalom. Imamo i rock festival, Mali urbani festival u organizaciji Kluba Skwhat kao i ciklus klasičnih koncerata, ali i ciklus elektroničke glazbe. Tu su i festival ulične umjetnosti Re:Think Sisak, pa i Dani industrijske baštine. Imamo niz manifestacija od kojih se ističu Kupske noći, trodnevni festival uz rijeku s kojim pozdravljamo ljeto. Uz gradsko kazalište koje organizira niz programa kroz cijelu godinu (redoviti kazališni programi, festivali Prolog i Maslačak), aktivno je i amatersko, a imamo aktivan fotoklub kao i kinoklub. U Sisku djeluje i jako puno slobodnih umjetnika, književnika, kao i umjetničkih udruga s kojima imamo odličnu suradnju i to je ono što je elementarno. Grad Sisak podržava kulturnu scenu koliko je u mogućnosti, ali se i mi međusobno povezujemo, udružujemo i podržavamo kako bismo bili u mogućnosti realizirati i pružiti ljudima doista kvalitetne programe. Smatram jako važnim premrežavanje institucionalnog sektora s nezavisnom scenom.

Kulturna scena izvan glavnog grada je jednako važna i jednako participira u proizvodnji kulture koja pripada svima nama i jednako nam treba biti dostupna. Tu participaciju treba njegovati i podržavati. Prostora za poboljšanje uvijek ima, pa tako i u programu i aktivnostima resornog ministarstva, osobito po pitanju statusa samostalnih umjetnika, podrške nezavisnim stručnjacima koji ovise o honorarima. Međutim, čini mi se da zajedničkim djelovanjem, povezivanjem, samoorganiziranjem možemo puno postići i pridonijeti poboljšanju kulturne scene. Financiranje kulture je uvijek premalo u odnosu na ukupni državni i javni proračun i smatram da nam je svima odgovornost i imperativ, osobito upravljačkim i vladajućim strukturama, pronaći način da se ta sredstva povećaju.

To dakako nije vaše područje, ali kako bi se primjerice Sisak mogao revitalizirati, po vašem mišljenju, budući da je izvrsno prometno povezan sa Zagrebom - oko sat vremena vožnje?

Jedna od prednosti Siska svakako je blizina glavnog grada, ali jednako tako je jedna od prednosti Zagreba blizina Siska. Sisak je mirnije mjesto, ali i jako uzbudljivo mjesto. U Sisku je jeftinije i dostupnije rješavanje stambenog pitanja, često je do nekih dijelova Zagreba brže doći iz Siska nego iz jednog dijela Zagreba u drugi. Sisak ima niz pogodnosti koje drugi gradovi nemaju - prvi u Hrvatskoj smo krenuli s Healthy meal standardom u svim osnovnim školama i vrtićima, svi učenici četvrtih razreda osnovne škole od 2018. godine besplatno ljetuju u gradskom ljetovalištu u Zaostrogu, svi osnovnoškolci imaju besplatnu školu klizanja, plivanja i atletike... Sisak ima i najmlađi javni vozni park u Hrvatskoj (i jedan od 9 jedinih gradskih javnih prijevoza u Hrvatskoj), a javni prijevoz je besplatan za sve učenike, umirovljenike i nezaposlene osobe. Sisak je uveo i sufinanciranje medicinski potpomognute oplodnje, đački džeparac za djecu, sufinanciranje poduzetničkih kredita, sustavno praćenje tjelesnog razvoja djece i stipendiranje studenata. U zadnjih nekoliko godina Grad Sisak je izgradio Ledenu dvoranu, pa prvu gradsku sportsku dvoranu, a trenutno radi i gimnastičku dvoranu. Sisak trenutno gradi od temelja dvije osnovne, a otvaranjem novog vrtića u Sisku će sva djeca imati svoje mjesto u vrtiću. Ovo je manji dio dosadašnjih mjera i poteza Grada Siska i vjerujem da Sisak samo treba nastaviti tim smjerom, jer ovakvi potezi će privući i sve ostale sadržaje, od povećanja smještajnih kapaciteta, gastro ponude do razvijanja brojnih kulturnih sadržaja koji su na nama.

Uključeni ste i u rad festivala Re:Think. Na koji će način Siščane i njihove goste ove godine razveseliti?

Re:Think je umjetnički festival čije djelovanje partnerski podupiremo od prvog izdanja, i nastavljamo tu suradnju i ove godine. Taj je festival kroz godine rastao i evoluirao, i ove godine se vraća s nekoliko murala velikih dimenzija i brojnim malim intervencijama u javnom prostoru grada Siska kako bi građanima grada Siska uljepšali svakodnevicu i doveli umjetnost na neočekivana mjesta. Nakon potresa smo ostali bez nekoliko murala, pa i u ovom izdanju pokušavamo neke od njih ponovno realizirati, s istim umjetnicima, na različitim mjestima. Ove godine ćemo Sisku ponovno donijeti čipkasti mural poljske umjetnice NeSpoon, a festival će svojim radovima obogatiti još petoro hrvatskih umjetnika.

Gradska galerija Striegl je uključena i u rad nacionalne platforme Novi naručitelji. Nekoliko građana, ali i tvrtki, pa i nogometni klub su nam se već obratili s ciljem oslikavanja murala na njihovim zgradama/objektima iako još nismo ni raspisali javni poziv kako bi se svi zainteresirani građani mogli prijaviti sa svojim gradskim plohama. To nas posebno veseli, ali i otvara mogućnost za uključivanje takvih pojedinaca u model Novih naručitelja u koji smo kao Galerija uključeni.

Jeste li zadovoljni kako se odvija obnova u gradu, posebno kulturnih objekata?

Nismo zadovoljni niti brzinom niti kočenjima obnove u Sisku kojima svjedočimo. Obnova mnogih objekata je jako zahtjevna i osjetljiva te podliježe konzervatorskim smjernicama i javnim nabavama, pa cijeli proces predugo traje. Međutim, svi skupa radimo i trudimo se, a nerijetko se i borimo protiv različitih zapreka kako bi za Sisak napravili ono najbolje. U ovom trenutku Grad Sisak obnavlja niz objekata u kojima stanuje kultura. Trenutno se, kao što sam bila već prethodno spomenula obnavlja Kuća Striegl, Kazalište 21, Dom kulture Kristalne kocke vedrine, upravna zgrada Gradskog muzeja Sisak te utvrda Stari grad Sisak. Iako se ne radi o obnovi, već o gradnji nove gradske knjižnice, važno je napomenuti da Sisak ove godine dobiva i novu, modernu, gradsku knjižnicu. Od objekata koji nisu isključivo vezani uz kulturu, Grad Sisak trenutno obnavlja: Mali kaptol, Stari most, Gradsku vijećnicu, Munjaru, Centar za potporu poslovanja. Sisak će stoga, vjerujemo vrlo skoro dobiti obnovljenu gotovo svu kulturnu infrastrukturu čemu se veselimo i jedva čekamo dočekati našu publiku u novim i svježim prostorima u kojima ćemo moći raditi još kvalitetnije sadržaje.