Filmove je za program Zagreb Film Festivala (ZFF) odabrala filmska kritičarka Diana Nenadić, koja smatra kako je riječ o filmskom žanru koji je preplavio planet, bez obzira na to koji prefiks ima - fake, hoax, pseudo ili mock i bez obzira na to gdje su mu daleki korijeni, u Bunuelovoj 'Zemlji bez kruha' ili slavnoj Wellesovoj radijskoj manipulaciji, 'Ratovima svjetova'.

'Proizvodnja izmišljotina u dokumentarnom stilu donedavno je bila domena angloameričkog svijeta, nezavisnjaci svih profila ondje su u već zrelom, 20. stoljeću, prepoznali njihov autorefleksivni i subverzivni potencijal, a filmska industrija zabavljački i komercijalni', istaknula je Nenadić, najavljujući program.

Po njezinim riječima, milenijska sezona uspješne prodaje 'roga za svijeću' traje već neko vrijeme i drugdje, publika se posvuda svjesno prepušta obmani, a dokumentarnom se filmu, koji to uopće nije, katkad čak više vjeruje nego onome koji se drži istine.

U skladu s onom da je vijest kada čovjek ugrize psa, a ne obratno, u filmu 'Čovjek grize psa' Remyja Belvauxa, Andrea Bonzela i Benoita Poelvoordea, dvojica dokumentarista misle da su našli idealnog protagonista za svoj novi biografski film. To je duhoviti i šarmantni serijski ubojica, no prekasno shvate da su prešli granicu moralnih vrijednosti i bivaju uvučeni u njegovu smrtonosnu igru.

Kao žestoka i beskompromisna satira o odnosu medija i nasilja, film je u Cannesu 1992. osvojio Međunarodnu nagradu kritičara.

Svojevrsnu reviziju povijesti filma napravio je najpoznatiji novozelandski redatelj Peter Jackson, u filmu koji je surežirao s Costom Botesom 1995. godine. Oni u 'Zaboravljenom srebru' otkrivaju udovicu Colina MacKenzieja, navodno zaslužnog, ali zaboravljenog novozelandskog pionira modernog filma i filmskih efekata, koji je zbog niza okolnosti izbačen iz svih filmskih početnica.

Jackson je u potrazi za filmskim setom MacKenzijevog biblijskog epa 'Salome' koji se nalazi u novozelandskim šumama, a uz razgovore s utjecajnim kolegama pokušava ga revalorizirati.

Zak Penn, holivudski scenarist i producent visokomercijalnih filmova, postao je nezavisni filmaš započeo na poticaj svog idola Wernera Herzoga, koji je u središtu njegova mockumentarca 'Nesreća kod Loch Nessa'

Slavni njemački redatelj snima svoj novi film o čudovištu iz Loch Nessa, dok snimatelj John Bailey radi dokumentarac o njemu, no malo pomalo sve se pretvori u horor priču. Film se opisuje kao posveta umjetničkim dokumentarcima, dokumentarcima o umjetnicima i lakrdijski je osvrt na velika ega koja stoje iza njihove proizvodnje.

Češki Oscarovac Jan Sverak filmsku je karijeru započeo kratkim 'Naftožderima' iz 1988., znanstveno-fantastičnim ekološkim pseudo-dokumentarcem o otkriću nove vrste bića - žderačima nafte. Film prati zoologa i biokemičara koji u pratnji filmaša odlaze istražiti naftno polje gdje tragaju za neuhvatljivim stvorenjima.

Sverakov sunarodnjak Petr Zelenka u program je uvršten s filmom 'Đavolja godina' iz 2002. godine, mješavinom fikcije, dokumentarca i fantastike, u čijem su fokusu karizmatični likovi pogrebnog glazbenog sastava 'Čehomor'.

Tu je i film 'Tito po drugi put među Srbima' Želimira Žilnika, koji performansom glumca u ulozi uskrslog Tita početkom 90-tih godina provocira beogradsku ulicu ne bi li 'čuo što narod misli'.

U programu mockumentaraca su i dva hrvatska kratka filma - 'Ime majke: Naranča' Jasne Zastavniković o mladiću koji je bio i ostao 'problematično' dijete, te 'Sindrom 17' skupine polaznica radionice dokumentarnog filma Škole medijske kulture Dr. Ante Peterlić, koji prati 'fenomen' sela pokraj Bednje u kojem su gotovo svi rođeni 17. listopada.