Zagrebački plesni centar otvoren je prije sedam godina u adaptiranoj zgradi bivšeg kina u Ilici 10 kao prva samostalna plesna institucija u Zagrebu. Tada je Grad Zagreb uložio 36 milijuna kuna u adaptaciju zgrade, a zatim je taj prostor dan na upravljanje Hrvatskom institutu za pokret i ples koji je bio zadužen za osmišljavanje programa. Tada se spominjao model privatno-javnog partnerstva Grada Zagreba i udruge HIPP, što konkretno znači da je Gradski ured za kulturu pokrivao oko 50 posto troškova za program dok je preostale troškove snosila sama udruga svojim programima i putem EU projekata. Danas u Gradu tvrde da nikad nije postojao takav model.

Problem je nastao u trenutku kad Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport nije produžio ugovor dosadašnjem 'upravitelju' Hrvatskom institutu za pokret i ples, zaključivši da HIPP ne može na odgovarajući način brinuti o zgradi, jer kao udruga građana ne može od Grada dobivati sredstva za hladni pogon nego samo za program. Ta odluka ne odnosi se samo na HIPP nego i na druge 'kapitalne resurse u kulturu' kojima upravljaju udruge. Takva politika rezultirala je time da je ZPC-u uskraćena dotacija za redovnu djelatnost za 2016. što je dovelo u opasnost funkcioniranje Centra. Kako Grad nije u mogućnosti investirati u održavanje objekta i hladni pogon u dosadašnjem modelu upravljanja, predložen je model integracije sa ZKM-om koji će biti, kažu u Gradu, prihvatljiviji za plesnu umjetnost.

Međutim, plesni umjetnici ne slažu se s tom tvrdnjom. Tvrde da je plesna scena, koju čini 24 umjetničke organizacije i oko 250 umjetnika i umjetnica, jedan od najaktivnijih zamašnjaka umjetničke i kulturne scene grada Zagreba i Hrvatske. Iznose podatak da je samo prošle godine u Zagrebu realizirano 259 predstava, a suradnja s inozemnim umjetnicima učinila je hrvatsku kulturnu scenu prepoznatljivom u svijetu. Po njihovu mišljenju ulaganje u ovakav prostor nije samo ulaganje u razvoj plesne umjetnosti nego i u kulturni razvoj grada te u njegov turistički potencijal.

Branko Banković, plesač i predsjednik Udruge plesnih umjetnika Hrvatske, kaže kako bi Zagrebački plesni centar trebao biti ravnopravan, a ne ovisan o drugim scenskim i kazališnim institucijama.

'Ostavljanje Centra isključivo plesu, namjesto pripajanja dramskom kazalištu, omogućilo bi razvoj suvremene specijalizirane ustanove odgovorne za edukacijski, istraživački, produkcijski i distribucijski segment suvremenog plesa u Hrvatskoj', ističe Banković.

Katarina Đurđević, koreografkinja i predsjednica Udruge profesionalnih plesnih umjetnika UPPU PULS ističe da se pripajanjem ZPC-a drugoj instituciji vraćamo na model Omladinskog kulturnog centra iz 80-ih u kojem je ples prezentiran samo kao povremeni gost u programu ZKM-a. 'Pripajanjem ZKM-u, ZPC se nepovratno daje na upravljanje potencijalnim voditeljima ZKM-a koji neće biti stručni u području suvremenog plesa i upućeni u specifičnosti te scene', upozorava Katarina Đurđević.

Ansambl ZKM-a također je podržao kolege s plesne scene u njihovim nastojanjima da zadrže autonomnost Zagrebačkog plesnog centra. U pismu upućenom Ivici Lovriću, pročelniku Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport, ističu da je Centar zaslužio autonomiju svojim radom i rezultatima, a posebno izvrsnim predloženim modelom za upravljanje ZPC-a koji bi u tom slučaju ostao plesnoj sceni.

Upućeni pak tvrde da Grad naprosto više ne želi vidjeti Hrvatski institut za pokret i ples kao upravitelja ZPC-a bez obzira na to što je ta udruga uspješno upravljala plesnim centrom punih sedam godina. Naime, HIPP je dobio šansu da upravlja ZPC-om u vrijeme kad je bila drukčija konstelacija političkih odnosa u Gradu. Sada se omjer snaga promijenio pa ni HIPP kao udruga nije više najpoželjnija opcija. Tome u prilog govori i podatak da je HIPP tokom prošle godine predlagao Gradskom uredu nekoliko rješenja koja predstavljaju uspješne primjere organizacijskih modela u Europi, pa i u susjednoj Sloveniji, no odgovore nije nikad dobio.

Bez obzira na to radilo se o političkim, financijskim ili organizacijskim problemima, plesna zajednica drži da je Grad Zagreb svojom odlukom o pripajanju pokazao da odustaje od 'interesa za institucionalni razvoj plesa', zbog čega će se plesna struka ponovno naći u poziciji da prostor dijeli s drugom institucijom.

ZPC je u borbi za samostalnost snažnu podršku dobio i od Odsjeka plesa Akademije dramskih umjetnosti. Andreja Jeličić, predstojnica Odsjeka, također ističe kako bi pripajanju ZPC-a bilo kojoj drugoj instituciji značilo strašan korak unazad, kojim bi se ponovo postavilo pitanje smislenosti postojanja i aktivnosti cijele jedne umjetničke grane.

Normela Krešić Vrkljan, ravnateljica Škole suvremenog plesa 'Ana Maletić', skrenula je pažnju na suradnju Škole i ZPC-a, u kojem njezini učenici i nastavnici uspješno djeluju kao polaznici radionica, sudionici tribina i stručnih predavanja, ali i domaćini drugim umjetničkim školama prilikom njihova predstavljanja u Zagrebu.

'Zbog toga ZPC kao samostalan i nezavisan prostor, otvoren svim procesima i pojavnostima unutar suvremene plesne scene, zalog je njezina kontinuiteta i vitalnosti i kao takav postaje imperativ', zaključila je ravnateljica Škole.

Kakva je bilanca ZPC-a? U ZPC-u je sveukupno realizirano 226 plesnih predstava, bilo je 508 izvedbi, prostor je ugostio 39 festivala i ostalih kulturnih manifestacija, a ostvario je 22 projekta u suradnji s EU. 'Zahvaljujući programskoj djelatnosti Udruge, ZPC je prepoznat diljem plesnog svijeta i među građanima Zagreba, a kvalitetan sadržaj je samo tijekom protekle godine privukao preko 10 tisuća korisnika i posjetitelja, a primanjem u članstvo prestižne međunarodne organizacije European Dance Network potvrđen je njegov značaj', stoji u izvještaju HIPP-a Mirne Žagar.

U međuvremenu je održan sastanak članova dviju krovnih plesnih udruženja Udruge plesnih umjetnika Hrvatske UPUH-a i Udruge profesionalnih plesnih umjetnika PULS koje okupljaju plesače, koreografe, plesne pedagoge i umjetničke organizacije na kojem se ispostavilo da ima raznih nezadovoljnika dosadašnjim radom ZPC-a, ali i nekih aspiranata, koji bi željeli preuzeti ZPC. Na tom sastanku neki iskusniji plesni umjetnici skrenuli su pažnju na to da je Grad Zagreb u traženju novog organizacijskog modela zaobišao plesnu struku pokazavši da plesnu umjetnost tretira kao nevažan dio zagrebačke kulture. Iskristalizirao se i jedan razuman prijedlog - osnivanje javne ustanove u kulturi, s ravnateljem i nekoliko zaposlenih te umjetničkim vijećem, koja bi na temelju natječaja birala programe, a tečajevi i radionice bile bi izvor dodatnog prihoda.

S obzirom na to da u plesnoj zajednici postoji bojazan da je restrukturiranje ZPC-a zapravo uvod u njegovo ukidanje, osobito zato što se radi o atraktivnoj lokaciji u centru grada koja bi dobro došla i ugostiteljima, a i nekim drugim kazalištima kao druga scena, upitali smo odgovorne u Gradu Zagrebu mogu li jamčiti da ZPC ostaje do daljnjega središte plesne umjetnosti. Rečeno nam je da se 'nikada nije razmatralo ukidanje ZPC niti će do njega doći'.

Plesni umjetnici u svom priopćenju zaključuju da je u interesu Grada Zagreba da osigura prostor i novac za plesnu umjetnosti, a ne da je zatire brzopletim potezima te na kraju pitaju: 'Zašto pročelnik Gradskog ureda za kulturu Ivica Lovrić i gradonačelnik Milan Bandić ne djeluju u skladu s javnim interesom?'