Meneghello je iz Zagreba, gdje je radila kao novinarka za Večernji list i razna Vjesnikova izdanja, otišla na Hvar još 1965. godine, kada upoznaje svog budućeg supruga i s njim odlazi na Palmižanu, gdje mu pomaže obnoviti otuđeno i zapušteno obiteljsko imanje.

'Mislila sam da ću se novinarstvom baviti cijeli život, no na kraju sam ostala na otoku na kojemu nije bilo ničega osim mnogo ljubavi i planova', rekla je Meneghello na konferenciji za novinare, uoči otvorenja izložbe u Klovićevim dvorima. 'Otišla sam iz Zagreba u vrijeme kada je imao najviše kulturnih događaja i našla se na mjestu gdje se ništa nije događalo, koje je tada bilo neuredna i podivljala šuma', dodala  je.

Stoga je kulturu i umjetnike počela dovoditi sebi, najprije je pozivala one o kojima je kao novinarka pisala i davala priliku mladim umjetnicima da stvaraju i izlažu, a potom i otkupljivala njihova djela.  Izložbeni prostor je bio i još uvijek jest velika pokrivena terasa, vrt i mala prostorija, koji su postali nezaobilazna točka za posjetitelje otoka, moreplovce.

'Ljudi ondje nisu dolazili radi slika i kipova, nego ribe i delicija, no dok su ih čekali, servirana im je i umjetnost', istaknula je Meneghello, dodavši kako djela nikada nije sakupljala prema enciklopedijama i monografijama, već je većinom prisustvovala nastajanju likovnog djela i uokruživala se njime.

Zahvaljujući njoj danas je Palmižana nadaleko prepoznatljiva po priči o umjetnosti, arboretumu i prirodi koja je puno puta nadahnjivala umjetnike, a danas je ugroženi pod naletom onih koji bi ondje htjeli samo zaraditi.

Dio Palmižane nakratko će se preseliti u Klovićeve dvore, gdje će se prikazati izbor iz velike kolekcije stvarane pedeset godina, radovi desetak umjetnika koji su obilježili njezin život, živjeli su u izolaciji ili bili buntovnici. 'Izabrala sam one koji više nisu tu, ili jesu, ali nikada nisu bili dovoljno priznati iako su cijeli život radili strasno i zadužili ovo društvo', objasnila je.

Među ostalim, bit će tu djela Nives Kavurić Kurtović, Ivana Lesjaka, Željka Hegedušića, Ive Šebalja, Ferdinanda Kulmera, Tonija Franovića.

Jedna od odabranih umjetnica je Nikolina Ivezić, čija se samostalna izložba 'All You Need Is Luck' do 28. svibnja također održava u Klovićevim dvorima. "Dagmar me potaknula da radim skulpture iako sam slikarica. Sada skoro svake godine odlazim tamo u proljeće i svaki put je to posebno iskustvo", rekla je Ivezić.

Likovni kritičar Tonko Maroević kaže kako je začuđujuće likovno bogatstvo sakupljano na Palmižani, na malom hvarskom otočiću sv. Klement. "Zbirku je s iznimnom motivacijom, s ljubavlju i znanjem, stvorila na otok doseljena Zagrepčanka, nekoć novinarka koja je, čuvajući i obnavljajući obiteljsku baštinu, naslijeđeni prirodni i kulturni ambijent oživjela ugostiteljskom djelatnošću i duboko ga prožela stvaralačkim sudjelovanjem", ustvrdio je u najavnom tekstu izložbe.

Maroević smatra kako njezina zbirka ima dominantu hedonističkog predznaka, slike i kipovi pretežno afirmiraju ljepotu i živost ljudskog tijela, odnosno slikovitost i bujnost krajolika, a rasponi odabranih umjetnika idu od klasika hrvatskog modernizma, preko zrelih i zaokruženih opusa takozvane srednje generacije, pa do sasvim mladih darovitih početnika.

Po njegovim riječima, antologijski izbor na izložbi u Galeriji Klovićevi dvori kao 'pars pro toto' prenosi neosporne sakupljene likovne vrijednosti i svjedoči izrazitost i domišljenost suputničkog praćenja i kolekcionarskog angažmana osnivačice zbirke.

'Zagrebačka izložba njezine zbirke ne može niti kani obnoviti učinak palmižanskih ambijentalnih situacija, a još manje ponuditi uvid u cjelinu, ali i suženi izbor na glavna djela i najkarakterističnija imena omogućit će nam uvid u afinitete i kriterije sakupljačice, potvrditi relativnu homogenost njezina estetskog stava te na svoj način ukazati na znane i manje znane vrijednosti modernoga i suvremenoga hrvatskoga likovnog stvaralaštva', zaključio je.