Izložba 'Nastavit će se ...Strip i vizualna kultura u Hrvatskoj', koja se u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu otvara 12. prosinca, sagledava domaće strip stvaralaštvo u europskom i međunarodnom kontekstu kao devetu umjetnost s njezinom poviješću, razvojem i antologijskim autoricama i autorima. Izložba prati promjenu percepcije o samoj prirodi stripa, o njegovoj ulozi u formiranju koncepta popularne i masovne kulture, te profesionalne i osobne mrežama unutar kojih strip nastaje i pronalazi svoj put prema publici.
'Nastajući u početku na marginama novina kao sredstva masovnog komuniciranja, kombinirajući tekst i sliku, strip se, nerijetko, nalazio između izdavaštva, masovnih medija, književnosti, filma, slikarstva i dizajna s jedne, te između novinskih kuća, akademskih institucija i kontrakulturnih pokreta s druge strane. U svojem naizgled jednostavnom iskazu u koji uglavnom spaja tekst i sliku, objedinjujući ili razdvajajući vizualnu i verbalnu naraciju, producentsku narudžbu ili autorsku beskompromisnost s produkcijskim mogućnostima od jeftinih samizdata do luksuznih albuma, strip se može shvatiti i doslovno kao materijalizacija pojma vizualne kulture', stoji u najavi izložbe koja će imati devet tematskih cjelina.
To su 'Strip junaci i junakinje', 'Strip i karikatura', 'Strip i film', 'Strip i animacija', 'Medijacija stripom', 'Strip za djecu i mlade', 'Strip i izdavaštvo', 'Estetika stripa u javnom prostoru' i 'Muzealizacija stripa'.
Izložba će okupiti radove više od pedeset autorica i autora i strip (od prvog službenog hrvatskog stripa, 'Vjerenice mača' Andrije Maurovića i Krešimir Kovačića pa sve do današnjih strip majstora). Cilj je, kažu iz MSU-a, strip sagledati ne samo kroz njemu bliske umjetničke i medijske forme, već i kroz pitanja autorstva i suradnji, ali i veza stripa i grafičkog dizajna, ilustracije, slikarstva, fotografije.
'Promatrajući strip ne samo kao vizualnu, već i kao društvenu činjenicu, izložba želi proširiti pogled na moguće načine prezentacije i promocije povijesnih ili recentnih djela ujedno otvarajući prostor ka raspravi o produkciji prvenstveno nekomercijalnog, autorskog stripa sagledavajući ga kao sastavni dio vizualne kulture i kulturne produkcije općenito, a u cilju njegove afirmacije i osviještenja njegovih ne samo umjetničkih već i komunikacijskih i edukativnih potencijala. Osim neosporne formalne, likovne kvalitete crteža, kolaža ili fotografije, strip se promatra prije svega kao iznimno uvjerljiv sklop vizualnih i verbalnih znakova koji svoju magičnu privlačnost duguju upravo potencijalu da ispričaju neku priču.
S druge strane, naglasak se želi dati upravo ostvarenjima i izdanjima koja prelaze granice medija ili koji neke medijske zadanosti i konvencije dovode u pitanje, razumijevajući strip kao autonomnu umjetničku disciplinu. Otvarajući vrata ka mogućim, višestrukim naracijama o stripu u Hrvatskoj od dvadesetih godina do današnjih dana, izložba je usmjerena ka njegovoj budućnosti kroz modele produkcije i obrazovanja, razmjene, umrežavanja i međunarodne suradnje', stoji u najavi izložbe.
MSU se, dodaje se, kao polazišna institucija suvremene umjetnosti u Hrvatskoj, u svojoj izlagačkoj i sakupljačkoj praksi bavio i fenomenom stripa i pojedinim strip autorima, kako u kontekstu historizacije tako i u kontekstu suvremene umjetničke produkcije i demokratizacije umjetničkog područja, te ispreplitanja suvremene umjetnosti dizajna i vizualnih komunikacija uopće.
'Podrška istraživačkim, eksperimentalnim strujanjima u samom stripu ali i estetici stripa, vidljiva je u izlagačkoj praksi (primjerice, izložbe u sklopu Sajma naučne fantastike, izložba konceptualnog stripa Studija za novi strip 1979.). Konačno, iznimno su zapažena recentna izdanjima poput 'Mangelos Vol 1', 'Richterova igra' i 'Nasta Rojc: Ja borac' koja se kroz medij stripa i suradnji sa strip autoricama i autorima, vizualnim umjetnicima, te povjesničarima umjetnosti, kroz naizgled pristupačan medij, bave autorskim pojavama kojima su odnos riječi i slike, medijacije u umjetnosti, te tema umjetnosti u širem društvenom kontekstu i pomicanje samih granica medija, bili osnovne odrednice poetike', navode iz MSU-a.
Sastavni dio izložbe bit će odabrani dijelovi serijala 'Strip u Hrvatskoj' autorice Irene Jukić Pranjić (Strip i animacija, Strip i film, Strip i karikatura, Kultne tiskovine, Kultni likovi, Scenaristi hrvatskog stripa, Erotika u hrvatskom stripu, Svjetski strip s hrvatskih adresa). U sklopu izložbe bit će objavljena publikacija s kritičkim tekstovima autora koji se niz godina bave poviješću i teorijom stripa (Midhat Ajanović, Frano Dulibić, Irena Jukić Pranjić, Marko Golub, Bojan Krištofić, Matko Vladanović, Jurica Starešinčić, Saša Paprić, Jana Adamović), s tekstom Pierrea Lungherettija o stripu i mogućim kulturnim strategijama te uvodnim tekstom kustosica izložbe.
Tijekom trajanja izložbe održat će se nekoliko razgovora s autorima tijekom kojih će publici na neformalan način biti predstavljeni scene i autori. Isto tako planiran je u suradnji s Akademijom likovnih umjetnosti 24-satni maraton crtanja stripa.
Autorice koncepcije su Irena Jukić Pranjić, Ivana Kancir i Jasna Jakšić.
Izložba će biti otvorena do 28. veljače.
Dan MSU i mogućnosti bijenala
MSU Zagreb 9. i 10. prosinca domaćin je online međunarodne konferencije 'Bijenali suvremene umjetnosti – iskustva i mogućnosti' koji u 18 sati možete pratiti na muzejskoj stranici na Facebooku. Konferencija će govoriti i o tome kako u ovoj novonastaloj situaciji, zbog koronavirusa, promišljati buduće međunarodne manifestacije s ciljem promocije suvremene umjetnosti. Sudionici su kustosi: Margarita Dorovska, Zorana Đaković Minniti, Katerina Gregos, Hanru Hou, Evelyne Jouanno, Beral Madra, Snježana Pintarić, Thierry Raspail, Rainald Schumacher, Hajnalka Somogy, Nevenka Šivavec i Syrago Tsiara.
Ovu subotu pak, 12. prosinca, MSU slavi svoj Dan Muzeja suvremene umjetnosti prilikom kojeg će se moći pogledati nove izložbe, spomenuti 'Strip i vizualna kultura u Hrvatskoj', potom izložbe Duje Jurića 'Mreža oprostorene slike' i Ines Krasić 'Ekspedicija'. Vrata MSU-a bit će otvorena od 11 do 18 sati, uz pridržavanje epidemioloških mjera i ograničeni broj posjetitelja, osobito za pojedina događanja, a detaljan program i satnica ovih će se dana objaviti na društvenim mrežama Muzeja.