MRAČNA STRANA SUPERJUNAKA

Vječiti dječak puni osamdesetu: Ne tako sjajna povijest najpoznatijeg pomagača na svijetu, Batmanovog Robina

30.03.2020 u 09:57

Bionic
Reading

Tko bi rekao da je Robinu, Batmanovom mladom pomoćniku već 80 godina. Taj vječiti dječak, kako su mu tepali, 'boy wonder', da kojim slučajem nije proizvod fikcije, danas bi spadao u ugroženu skupinu populacije kojoj koronavirus može najviše naškoditi, i trebao bi boraviti kod kuće umjesto da se uokolo obračunava s raznim zločincima koji prijete Gothamu.

Robin se prvi put u svijetu stripa pojavio na naslovnici 38. broja Detective Comics u travnju 1940. godine.

Prvi lik Robina, Dick Grayson, pune je 44 godine bio alter ego Batmanova pomagača i mladića o kojem je skrbio (postoje naznake da ga je čak i usvojio), a naslijedio ga je Jason Todd od 1983. godine. On se čak otvoreno se pobunio protiv Batmana i postao prvi Robin koji je umro na poslu. Treći je bio Tim Drake, lik koji je uveo Robina u moderno doba, tijekom 90-ih, s novim podebljanim 'R' na prsima. Drake je bio toliko popularan da je dobio vlastitu TV seriju. Godine 2006. pojavio se četvrti, sadašnji Robin, Damian Wayne, Bruceov sin, koji je potpuno promijenio dinamiku slavnog dua. Nakon što je njegov otac Bruce umro (ne zauvijek, doduše), Damian je postao mračan i bijesan da bi kasnije i sam umro. Kao i mnogi drugi superjunaci i on je, naravno, uskrsnuo.

  • +8
Robin Izvor: Profimedia / Autor: IFA Film / United Archives / Profimedia

U tekstu u kojem predstavlja posebni rođendanski strip o Robinu u izdanju DC Comicsa, Guardian podsjeća da su bila još dva Robina, čije je naslijeđe većinom zaboravljeno i ignorirano, a riječ je o djevojkama - Carrie Kelley i Stephanie Brown.

Carrie se pojavila kao Robin 1986. u 'The Dark Knight Returns', koji se smatra najutjecajnijim stripom o Batmanu u povijesti. Nakon njega se, naime, promijenilo Batmanovo naslijeđe: brutalniji je i tvrđi, a vozi Batmobil nalik na tenk. To je onakav Batman kakvog smo kasnije gledali i u filovima Christophera Nolana. Međutim, jedan element tog stripa imao je vrlo mali utjecaj - pojava prve žene Robina. Carrie je bila vrlo slična ostalim Robinima - nosila je isti kostim i čizme, imala je 13 godina i bila podjednako oštra i duhovita. No, osim što je njena kosa bila svijetla, ona je za razliku od muških kolega bila strašljiva. U jednom prizoru u Batmanovoj špilji, Carrie zuri u spomen-obilježje Jasona, mrtvog Robina; kad sazna da joj je prethodnik umro, preplaši se - ali se ne obeshrabri.

Skoro 20 godina kasnije, 2004., pojavila se i druga žena Robin. Stephanie Brown bila je sporedni lik, ali i predmet ljubavnog interesa u već spomenutoj TV seriji čiji je glavni lik bio Tim Drake, kao Robin. Kad Tim odustane od posla Robina, Stephanie se ponudi zauzeti njegovo mjesto, što Batman prihvati. No, Stephanie je dobila otkaz nakon samo dvije epizode jer nije poštivala Batmanove zapovijedi. Kasnije će, dok se pokušava dokazati Batmanu, Crna maska uloviti i brutalno mučiti Stephanie koja će ubrzo nakon toga umrijeti. Okrutna sudbina mlade djevojke nije joj na kraju donijela niti spomen-obilježje kakvo je dobio Jason. Doduše, kako se kasnije ispostavilo, Stephanie je vlastitu smrt - lažirala.

Ne samo da nije bilo ženskih Robina koji su potrajali, nego, napominje Guardian, nije bilo previše ni ženskih autorica koje su doprinijele nastanku kultnog stripa. Od 11 njih koji će surađivati na obljetničarskom stripu u DC-evom timu samo su dvije žene: Devin Grayson i Amy Wolfram. Prema Guardianu samo je 16 posto autorica radilo za DC prošle godine, a svega ih je 13 pisalo tekstove. Nijedna žena nije napisala nijedan strip o Batmanu, ali redovito pišu stripove Batgirl, Catwoman i Batwoman, pa ispada da su zadužene isključivo za kreaciju ženskih likova.

U svojim posljednjim trenucima, Stephanie pita Batmana: 'Je li to bilo stvarno? Jesam li ikad stvarno bila Robin?', a on joj odgovara: 'Naravno da jesi.' Ali 2007., izvršni urednik DC-a Dan DiDio na pitanje zašto ona nije dobila spomenik rekao je: 'Ona zapravo nikad nije bila Robin'. DC ju je 2011. i službeno izbrisao iz kanona.

Njena nasilna smrt, međutim, nije nikakva iznimka. Nasilje nad ženama u stripovima nije nova tema. Još je 1999. buduća autorica DC Comicsa, Gail Simone, zajedno s ostalim stripašicama feministicama sastavila popis 'Žena u hladnjacima', klišejizirani zaplet nazvan prema sudbini Alexandre DeWitt, djevojke Green Lanterna, koja je ubijena i strpana u hladnjak. Žene su u stripovima silovane, ubijane, osakaćene, mučene ili povrijeđene na drugi način kako bi se mogao razviti muški lik. Stripovi o Batmanu posebno su zloglasni pa je tako Barbara Gordon stradala u epizodi 'The Killing Joke' Alana Moorea iz 1988. tako što ju je Joker ustrijelio, a to ju je paraliziralo od struka nadolje. Kad je Moore pitao svoje urednike je li u redu paralizirati Barbaru, urednik Len Wein je navodno odgovorio: 'Da, u redu, osakati kučku.'

Kao i ostali sidekickovi, Robin je bio način da se mlađa publika uključi u superherojske fantazije, a ovaj je lik pritom bio specifičan i baš zato što se kontinuirano mijenjaju oni koji se maskiranjem pretvaraju u njega. Međutim, kako zaključuje Guardian, kao junak, Robin nikad nije bio inkuzivan. Ne samo da su u njegovoj ulozi bile uskraćene žene, nego i etničke manjine. Tako je Batmanov slavni pomagač predvidljivo, gotovo uvijek bio - muškarac, bijelac.