Sud u Nanterreu u blizini Pariza odbacio je u petak tvrdnje da je „Boléro“ zajednički rad sa slavnim ruskim scenografom Alexandreom Benoisom. Rad 'posljedično ostaje u javnom vlasništvu', rekao je sud u priopćenju.

Ravelov 'Boléro' debitirao je u Pariškoj operi 1928., gdje je odmah postao senzacija. Ravel je umro 10 godina kasnije, a njegovi nasljednici zaradili su milijune dolara sve dok autorska prava na djelo nisu istekla 2016. i prešla u javno vlasništvo.

U Francuskoj autorska prava traju 70 godina nakon smrti skladatelja, iako je dodano još godina kako bi se nadoknadili gubici tijekom Drugog svjetskog rata.

Međutim, nasljednici Benoisa, scenografa koji je radio na originalnoj izvedbi „Boléra“, inzistirali su na tome da je on trebao biti priznat kao koautor i zahtijevali su dio prihoda.

Budući da je Benois umro 1960., 'Boléro' bi opet bio pod autorskim pravima do 2039.

'Glazba Boléra skladana je posebno za balet' i ne treba je smatrati samostalnim djelom orkestralne glazbe, rekao je u veljači odvjetnik Benoisove ostavštine sudu u Francuskoj.

Odvjetnik Ravelove ostavštine potvrdio je tvrdnju da se radi o „zajedničkom radu“ s ruskim scenografom, ne samo zato što bi ponovno počeli primati plaćanja za autorska prava.

Tužitelji su ukazali na razne dokumente koji Benoisa navode kao koautora glazbe.

S druge strane je francusko Društvo autora, skladatelja i glazbenih izdavača (Sacem) reklo da se ta tvrdnja temelji na 'povijesnoj fikciji'. Sacem ukazuje na službenu izjavu koju Ravel je potpisao 1929. u kojoj se on identificira kao jedini autor.

Sacemovi odvjetnici rekli su da su prava nekada donosila 'milijune i milijune eura' svake godine, iako je to između 2011. i 2016. godine palo na oko 135.000 eura godišnje.