Taj zaključak nameće se nakon razgovora o projektu 'Povijesni atlas hrvatskih gradova', koji se u okviru europske inicijative 'Historic Towns Atlas' provodi u dvadesetak zemalja Europske unije.

U svom prvom hrvatskom desetljeću, projekt je s mizernom logistikom 'izbacio' pet zapaženih znanstvenih monografija, među kojima ima nagrađenih i ponovljenih izdanja.

Do sada je istražena i publicirana urbana povijest Bjelovara, Siska, Koprivnice, Hrvatske Kostajnice i Varaždina. Radi se o povijesnim monografijama koje prezentiraju sveukupni prostorni razvoj svakog pojedinog grada u europskom kontekstu, objašnjava voditeljica projekta dr. Mirela Slukan Altić s Instituta društvenih znanostiIvo Pilar

'Znanstveno su najprivlačniji gradovi koji nisu istraženi, a takvih je najviše', kazala je.

Kao primjer navodi Hrvatsku Kostajnicu, specifičan grad naglašene dvojnosti, koji se stoljećima razvijao na granici carstava i preko koga se ostvarivala trgovina istoka i zapada. O tome svjedeče lazareti, pogranična karantena višestruko veća od one vrlo poznate u Dubrovniku.

To su gradovi koji s puno iznenađenja nagrađuju svoje istraživače, objašnjava.

Posebno težište stavljeno je i na povijest prostornog planiranja svakog grada, pa se iz monografije iščitavaju svi trendovi u urbanizmu, izgradnji, komunalnoj infrastrukturi, odnosu prema okolišu i baštini, zaključno s najnovijom situacijom, budući da atlas obično završava s aktualnim generalnim urbanističkim planom.

Iznimno pozitivno iskustvo u razvoju naših gradova predstavljaju generalni urbanistički planovi koji se uvode pedesetih godina 20. stoljeća. To su vrhunski projekti na kojima je interdisciplinarno više mjeseci radilo po tridesetak stručnjaka raznih disciplina, ističe.

Međutim, iskustva dr. Slukan Altić pokazuju da su hrvatski gradovi izloženi ozbiljnim promjenama koje bitno degradiraju njihov identitet. I dok se te promjene u većini europskih zemalja događaju po rubovima gradova, s izuzecima, primjerice, njemačkih gradova koji su pretrpjeli bombardiranja u Drugom svjetskom ratu, naši gradovi i gradovi sličnih zemalja bivaju 'napadnuti' u samim svojim jezgrama.

Nakon ratnog razaranja u Domovinskom ratu, slijedila je obnova koja je nerijetko u autentične urbanističke cjeline sustavno unosila neprikladne tipske kuće, kao npr. u Hrvatskoj Kostajnici, ili poratni razvoj koji na štetu baštine omogućuje komercijalne zahvate kao što je slučaj Varšavske u Zagrebu

Zbog toga je dr. Slukan Altić ustaljenu praksu edicije da izlaganje građe završava s 19. stoljećem morala proširiti na zbivanja sve do donošenja GUP-a. Potom je taj pristup prihvatilo i niz drugih zemalja sudionika u projektu.

Projekt 'Historic Towns Atlas', pored povjesničara i geografa, okuplja arheologe i arhitekte, ali se, suprotno od prosječnih očekivanja, odvija uz minimalna sredstva i s mnogo entuzijazma.

Projekt se formalno odvija pod kapom Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, ali istodobno temom duboko zadire u područje kulture. 'Uz iznimne napore i odricanja traje već deset godina, ali ne znam do kada ćemo moći ovako', objašanjava dr. Slukan Altić.

'Ni ja kao glavni autor knjiga niti itko od suradnika - autora pojedinih poglavlja, nikada nismo tražili ni dobili kune honorara, a u prezentaciji i primjeni rezultata projekta veći interes pokazale su strane institucije od domaćih', ističe.

Znatno više interesa pokazuju institucije lokalne samouprave. Mirela Slukan Altić ističe više primjera, osobito Grada Siska, s kojim je imala odličnu suradnju i čija je monografija imala zapažen uspjeh i među publikom.

Prvo izdanje (2004) u potpunosti je rasprodano, a drugo dopunjeno izdanje (2012) dobilo je nagradu Grada Siska za sveukupni doprinos istraživanju povijesti grada.

U obrazloženju nagrade, pored stručnih ocjena, kaže se da izuzetan šarm tome djelu daje što je njegova znanstvena građa ispričana gotovo pripovjednim stilom bliskim široj publici. Pored toga, monografija je Siščanima prirasla srcu jer je objektivno i dobronamjerno predstavila njihov grad, kaže se u obrazloženju nagrade.

Sisak je posebno zanimljiva priča, jer krizi unatoč teži najboljim rješenjima. Grad raspisuje međunarodne natječaje za svoja urbanistička rješenja, a javne zgrade koje se grade dobivaju prve nagrade na arhitektonskim natječajima, ističe dr. Mirela Slukan Altić.