Vela spila
Izvor: Promo fotografije / Autor: galerijaklovic.hr
Vela spila
Izvor: Promo fotografije / Autor: galerijaklovic.hr
ISTRAŽIVANJE DUGO 150 GODINA
Projekt ‘Korčula prije Krista’ ima za cilj promovirati, zaštititi i očuvati kulturni izričaj arheoloških lokaliteta Vela spila, Kopila i Žukovica na otoku Korčula kroz postav velike izložbe u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu koja se sprema za jesen ove godine, a otkrit će rezultate velikog istraživanja tog kraja unazad stoljeće i pol
Svrha ovog projekta je, osim javnog prikazivanja dosadašnjih istraživanja i predmeta pronađenih prvenstveno u Veloj spili, Žukovici i na Kopili, njihovo očuvanje i zaštita kao nositelja identiteta hrvatske povijesti i kulturnog izričaja, navode organizatori dodajući da se njime otok Korčula brendira kao lokacija za kulturni turizam cijele godine dok je dugoročan cilj otvaranje stalnog muzejskog postava na Korčuli.
Izložbu će pratiti katalog na hrvatskom i engleskom jeziku, edukativno-kreativne radionice i znanstveni simpozij. Izložba je bazirana na rezultatima 150 godina arheoloških istraživanja na otoku Korčuli, posebno na intenzivnim iskapanjima u Veloj spili. Zahvaljujući jedinstvenim i bogatim otkrićima, najavljuju organizatori, danas smo u mogućnosti precizno rekonstruirati život od kraja zadnjeg ledenog doba (prije 18.000 godina) pa do danas.
Vela spila, smještena na zapadnom dijelu otoka Korčule, intenzivno se istražuje od 1974. i poznata je, uglavnom, samo uskom krugu stručnjaka. Dosadašnji rezultati pokazali su da se radi o vrlo vrijednom lokalitetu, jednoj od izvorišnih točaka europske civilizacije, mjestu na kojem je začeta suvremena zapadna društvena misao i arhivu u kojem su ‘uskladištene’ činjenice o posljednjih barem 20.000 godina naše prošlosti.
Izložba će prikazati protok vremena i vrlo velike promjene jadranskog reljefa, biljnog i životinjskog svijeta, zgusnutih u skokove napretka tehnologije. U isto vrijeme civilizacija, uz sva stagniranja i oscilacije, neminovno napreduje. To je izazov koji se ne može riješiti bez suvremene tehnologije poput 3D ekrana, animacije, rekonstrukcije (s glumcima) i maketa pojedinih cjelina. Galerijske dvorane, koje se nižu od paleolitika pa do modernog doba, međusobno su povezane vremenske kapsule u kojima je adekvatnim tehnološkim rješenjima predočen prikaz pojedinog razdoblja. Događanja na pojedinim ekranima jednostavno se nižu 'povijesnim redoslijedom' kroz velika povijesna razdoblja.