Peti Festival "Zagreb, grad poezije", koji se proteklih godina pokušava oduprijeti sveopćoj depoetizaciji u nimalo poetskim vremenima te afirmirati poeziju kroz različite medije, okupit će od 12. do 14. svibnja umjetnike koji će pjesničkom riječju, glazbom, scenskim nastupom i likovnim nadahnućem odati počast 'nomadima ljepote' - Tinu Ujeviću i njegovoj 'zvjezdanoj subraći', Vesni Parun te Virgiliju Nevjestiću.
Za otvaranje festivala priređen je program "Plan grada" u Gostionici Tip-Top, bivšem "Blatu" koje je godinama bilo omiljeno mjesto Tina Ujevića i ostalih mu pjesničkih suvremenika. Bit će to večer svirke, pjevanja i glume, u izvedbi Arsena Dedića, Nataše Janjić, Marka Torjanca, Sare Renar, Ane Merlin, Ivana Horvata i Gorana Matovića, autor festivala.
Idući dan u Teatru &TD Vesna Tominac Matačić izvest će poetsku monodramu "Ja koja imam nevinije ruke", u režiji Ivana Lea Leme, posvećenu Vesni Parun. Predstava nas odvodi u svijet njezina privatnog života o kojemu je pisala u dnevničkim zapisima, a pokazuje na koji se način privatni trenuci isprepliću s poezijom i umjetnošću koju je stvarala, kako se rađa pjesma i što joj je prethodilo, napomenula je Tominac Matačić.
Završna večer, program "Ibi, ljubavi moja" održat će se u Muzeju za umjetnost i obrt, gdje traje izložba slikara Virgilija Nevjestića, koji je pisao i poeziju. U tom jedinstvenom scenskom događaju, koji će uslijediti nakon što šetnjom kroz muzej posjetitelji razgledaju izložbu, nastupit će glumci i glazbenici Dubravka Ostojić, Antonija Stanišić, Tonko Ninić, Edin Karamazov, Goran Matović i Miroslav Gašparović, ravnatelj MUO-a.
Glumci s najvećim oprezom i velikim poštovanjem pristupaju poeziji, koja je bitna u eskapističkom smislu, ali i u onome koji nas "vraća u svijet u kojemu jesmo", rekla je Dubravka Ostojić.
O životu majstora grafike, slikaru i pjesniku Virgiliju Nevjestiću, kojemu se na izložbi u MUO "DnEvNici SnOviĐeNJa" do 18. svibnja predstavlja tristotinjak radova, govorio je Miroslav Gašparović, ustvrdivši kako je riječ o hrabrom umjetniku koji je zagrebačke horizonte proširio u Parizu, gdje je bez vize i ikakvih jamstava otišao 1967. i tamo živio do svoje smrti.
Po riječima Gorana Matovića, festival je prigoda se u našoj sredini osnaži uloga poezije kao načina življenja i scenskoga djelovanja, a ideja pokretanja Teatra poezije, Zagrebačkih posveta i Festivala Zagreb, grad poezije, jest da glavni grad Hrvatske iziđe iz 'sumraka poezije' te da se uspostave nove alternativne scene s kojih bi se čuo živi probrani govor pjesničkih velikana 20. i 21. stoljeća.
Ulaz na sva događanja je besplatan.
