Tuškanac u gostima godinu počinje retrospektivom majstora vesterna Johna Forda, ciklusom koji uključuje deset filmova toga redatelja, a otvorit će ga film 'Poštanska kočija' iz 1939., u nedjelju, 5. siječnja u Kulturno informativnom centru
'Poštanska kočija', jedan od najslavnijih vesterna svih vremena snimljen u veličanstvenoj Dolini spomenika koja se smatra zaštitnom kulisom žanra, revolucionarni je vestern o raznolikoj skupini putnika koji putuju opasnim teritorijem Divljega zapada.
John Ford epskim je vizualnim prikazima i univerzalnim temama koje nadilaze priče o revolverima i rančevima oblikovao način na koji percipiramo povijest i kulturu američkog Zapada, u filmovima zlatnog doba Hollywooda koji su obilježili John Wayne, Henry Fonda, Maureen O'Hara i drugi.
Među ostalim filmovima u ciklusu prikazivat će se Oscarom za najbolju režiju nagrađeni 'Plodovi gnjeva' iz 1940., adaptacija socijalnog romana Johna Steinbecka o obitelji u potrazi za boljim životom tijekom Velike depresije, dirljiva ispovijest o rudarskoj obitelji u Walesu ispričana kroz sjećanja najmlađeg sina - 'Kako je bila zelena moja dolina' (1941.), zatim 'Moja draga Klementina' (1946.), romantični film koji se oslanja na biografiju Wyatta Earpa i obračun kod O. K. Corrala.
vezane vijesti
'Na apaškoj granici' (1948.), prvi film iz Fordove 'konjičke trilogije' koju još čine 'Nosila je žutu vrpcu' (1949.) i 'Rio Grande' (1950.). Povezuje ih scenarij temeljen na kratkoj priči Jamesa Warnera Bellaha o sukobu između američke konjice i Indijanaca kod Little Big Horna i u Fettermanovom masakru, poručuje se u priopćenju Kina Tuškanac.
Romantična komedija 'Miran čovjek' (1952.), također nagrađena Oscarom za najbolju režiju najpopularniji je Fordov film izvan žanra vesterna, a bavi se povratkom u pastoralni zavičaj i osnivanjem nove obitelji. Na rasporedu je i odiseja 'Tragači' (1956.), slojevit prikaz želje za osvetom protagonista kaljenog u građanskom ratu te s njom povezane rasne netrpeljivosti smješten u kontekst romantičnog putovanja.
Ciklus će 19. siječnja zaključiti politički provokativan 'Čovjek koji je ubio Liberty Valancea' (1962.), jedan od najambicioznijih vesterna svih vremena fokusiran na sukob između civilizacije i Divljeg zapada posrijedi kojeg je jedan od najpotresnijih ljubavnih trokuta svih vremena, kaže se u priopćenju.
