Aktivisti peticijom traže da se s njujorških javnih površina maknu spomenici koje smatraju simbolima rasizma i genocida, a među kojima je i statua otkrivača Amerike Kristofora Kolumba na Manhattanu te kip 26. američkog predsjednika Theodorea Roosevelta ispred Američkog muzeja za prirodnu povijest, koji je prije nekoliko mjeseci bio poprskan crvenom bojom
Čitav niz spomenika konfederaciji uklonjen je ovoga ljeta u SAD-u, u državama poput Marylanda, Sjeverne Karoline, Floride, Texasa i Louisiane, nakon što je u kolovozu u Charlottesvilleu u Virginiji, na skupu bijelih nacionalista, odnosno na njegovom protuprosvjedu, ubijena jedna žena.
Sada su, izvještava Guardian, i u New Yorku umjetnici i akademski građani peticijom zatražili da se maknu četiri sporna spomenika, među njih 800 koliko ih broji Velika jabuka. U pitanju su statua Kristofora Kolumba, Jamesa Mariona Simsa i Theodorea Roosevelta, kao i plakete Philippeu Pétainu i Pierreu Lavalu.
Spomenik 26. američkom predsjedniku Theodoreu Rooseveltu prikazuje ga s indijskim poglavicom i Afrikancem, što potpisnicima peticije smatraju jasnim i nedopustivim simbolom rasne hijerarhije. Statua Kristofora Kolumba problematična je zbog optužbi da je istraživač odgovoran za genocid nad domorocima koje je zatekao na američkoj obali kad je na nju sa svojom posadom dospio 12. listopada 1492. James Marion Sims je, među ostalim, poznat po tome da je na afroameričkim robinjama izvodio eksperimentalne ginekološke operacije u razdoblju od 1845. do 1849., a Pétain i Laval su tijekom Drugog svjetskog rata, kao dio francuskog Vichyjevog režima, surađivali s nacistima.
vezane vijesti
U svim je četvrtima New Yorka održana serija javnih saslušanja, od kojih se posljednje održalo 28. studenoga. Njujorčani su na njima imali priliku iznijeti svoje mišljenje o tome treba li određeni spomenik zadržati ili ukloniti, a komisija je organizirala i online anketu za građane.
Radi se i na osmišljavanju uputa koje će omogućiti da se lakše postupa u ovakvim osjetljivim pitanjima, a jedna od njih je, primjerice, da se na spomenike dodaju natpisi ili znakovi koji im daju nova značenja, odnosno, koji ih pojašnjavaju u novom kontekstu.
Prema nekim potpisnicima peticije ni to nije rješenje.
'Jedna od najvažnijih funkcija javnog prostora jest ta da on bude živahno i sigurno mjesto susreta ljudi različitih pozadina. Dodatan natpis ili znak jednostavno nema istu težinu kao ogromna brončana skulptura smještena na udarnom mjestu u gradu', upozorila je njuojrška profesorica Carin Kuoni, jedna od potpisnica peticije.
