Jednodnevna izložba Krležinih rukopisa iz njegove ostavštine 'Iz Autorova pera: rukopisna građa Miroslava Krleže' postavljena je u povodu njegova 130. rođendana jučer u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u Zagrebu
Izložba se održava u sklopu 12. Festivala Miroslav Krleža, a o njegovu djelu govorili su Lada Čale Feldman, Suzana Marjanić, Pavle Bonča i Irena Galić Bešker.
vezane vijesti
Pavle Bonča istaknuo je kako je zanimanje javnosti nedavno pobudila vijest o pronalasku neobjavljenoga fragmenta Krležine dramske vizije 'Goya' u njegovoj rukopisnoj ostavštini u Zbirci rukopisa i starih knjiga NSK. Napomenuo je kako je ostavština podijeljena u tri cjeline - Rukopisi Krležinih djela, Korespondencija i Dokumenti.
Dodao je da se dramski tekst 'Goya' nalazi u sklopu prve cjeline te napomenuo kako je njegov je pronalazak veliki doprinos poznavanju rane faze Krležina dramskog stvaralaštva. U sklopu Festivala, podsjetio je, taj je dramski tekst praizveden po autorskoj zamisli i u interpretaciji Zijaha Sokolovića.
Lada Čale Feldman naglasila je da Krležin dramski opus ne treba razdvajati jer on čini cjelini. Krležinu 'Legendu' i 'Gospodu Glembayeve' povezuju određeni motivi koji vode duboko u 19. stoljeće, rekla je dodavši kako je posrijedi prvo motiv dvojnika. Dijalog u 'Legendi' između Isusa i sjene u izvedbi varaždinskoga HNK izvode blizanci, što se može vrlo doslovno čitati, ali i eksplikacijom kao izvorišnoga motiva kao niz blizanačkih motiva iz kazališne tradicije, napomenula je.
Kod Krleže se mogu vidjeti kontrastna isticanja dvaju problema, opisivanje dva umjetnička medija ili analiza kulturoloških ili antropoloških fenomena, navela je i dodala kako je motiv dvojništva svojstven za Oscara Wildea i Dostojevskog. No do Krleže je on stigao preko Nietzschea, istaknula je.
Suzana Marjanić naglasila je kako se Krležu ne može gledati bez poveznice sa slikarstvom te dodala kako svaki razgovor o Krleži treba početi od 'Davnih dana'. Ta Krležina veza sa slikarstvom, istaknula je, može se također pratiti od njegovih 'Davnih dana'.
Posjetitelji na izložbi u NSK, osim fragmenta noovotkrivene dramske vizije 'Goya', uz Krležinu rukopisnu ostavštinu, mogu pogledati i druge tekstove u rukopisu i strojopisu na kojima se temelji ovogodišnji Festival: drame 'Legenda' i "Glembajevi", romane 'Banket u Blitvi' i 'Na rubu pameti'.
NSK u Zagrebu čuva Krležinu rukopisnu ostavštinu, koju je knjižnici darovao Krležin nasljednik Krešimir Vranešić, a ona je otpečaćena po istjeku moratorija, na dvadesetu obljetnicu Krležine smrti.
Građa je obrađena u Zbirci rukopisa i starih knjiga, razvrstana i složena u mape. Nakon obradbe sadržaj je objavljen u katalogu 'Rukopisna ostavština Miroslava Krleže".
