Autor projekta i urednik izdanja Feđa Aaron Bučić rekao je da je 'Hrvatski Brevijar' jedinstveno izdanje i podsjetnik na činjenicu da su Hrvati jedini narod u krilu Katoličke crkve koji je, zahvaljujući popovima glagoljašima, od samih početaka prihvaćanja kršćanstva Riječ Božju slušao na svom jeziku.

U Brevijaru je s lijeve strane glagoljično pismo, s desne latinično pismo, a bez fotografija i glagoljičnog pisma ima preko 1200 kartica.

Na projektu je, kaže, radio devet godina sa svojim timom jer su željeli objediniti bogatstvo i kulturu, ljepotu glagoljice i rad u kamenu, ljepotu odnosa čovjeka prema čovjeku i čovjeka prema Bogu te pokazati kako je hrvatski narod, zahvaljujući tome, opstao kroz različite prepreke.

Posluživši se Hegelovim riječima da je 'hram bez oltara prazan hram' fra Ante Vučković je rekao da je narod bez molitve prazan narod, bez duhovnosti i da mu se čini kako je u Brevijaru sažeta duhovnost koja se može nazvati hrvatskom duhovnošću.

Za Brevijar je rekao da je to knjiga koja traga za tim kako su Hrvati izricali svoju vjeru kroz jedan neobičan i ljudski fenomen, a to je molitva i kako se ona događala u književnosti, povijesti, poeziji, kroz različite ljudske živote.

'Knjiga je vrlo neobična. Usporedio bih je s muzejom u kojem je mnoštvo fotografija ljudskih lica i čim ih vidite zapravo ugledate bogatstvo kojeg nismo svjesni, ali istovremeno znamo da je ljudsko lice više od fotografije. Ono je živo, drugačije je, stalno ima neki izričaj, a ista je stvar s molitvama. One su zapisane, imaju svoju formu, oblikovale su ljudske živote. Molitva je više glagol, događanje i unutarnji odnos u kojem netko razumije sebe, svijet i Boga u kojem se taj odnos oblikuje. To je nešto vrlo živo', dodao je fra Vučković.

Rekao je i kako mu je drago što su na Brevijaru radili ljudi iz različitih sfera među kojima su i fonetičari, umjetnici, poduzetnici, odnosno ljudi različitih životnih interesa koji pokazuju kako molitva nije samo način života religioznih ljudi ili redovnika, već univerzalna ljudska potreba koja se izriče vrlo različito i raznoliko.

Za akademika Nenada Cambja Brevijar je vrlo monumentalan jer različitu građu donosi u četiri toma. Bio je, kaže, oduševljen kad su mu autori došli s idejom da o tome napiše nekoliko riječi jer u Brevijaru ima vrijedne i bitne građe za kulturu Hrvata, pa je tome želio pridonjeti. 'Knjizi želim uspješan put do čitatelja, a nadam se da će to i postići', poručio je Cambj.

U Brevijaru se ističu brojne molitve i mise, kao i pobožnost Isusu Kristu, a poglavlja su posvećena Presvetom Trojstvu, Duhu Svetom i Svetom Križu. U Brevijaru je opisano i više od 120 Gospinih svetišta diljem krajeva gdje žive Hrvati, te veliki broj molitvi posvećenih Majci Božjoj. U njemu je opisana pobožnost hrvatskog naroda izvan domovine, te se nalazi i nekoliko stotina fotografija svetišta i crkava. Uvodne riječi u Brevijaru su napisali mons. Nikola Eterović, Adalbert Rebić, fra Bonaventura Duda i splitska klarisa i pjesnikinja s. Marija od Presvetog Srca Anka Petričević.

Zakladu Rhema osnovala je grupa ljudi koja nastoji u živote ugrađivati kršćanske vrijednosti, a među ostalim je osnovana kako bi se promicale kršćanske vrijednosti, potpora u duhovnom rastu, promicanje ekumenskih vrednota i dijaloga među vjerskim zajednicama, ističe se u pozivnici za promociju Brevijara.

Cijena četiri toma knjiga je 1200 kuna, tiskana je u 700 primjeraka, a može se kupiti u knjižarama 'Verbum'.