Čak 60 posto muzeja diljem svijeta ima problem s čuvanjem svoje građe, podjednako u razvijenim i nerazvijenim zemljama, a ni Hrvatska nije izuzetak, rečeno je u utorak na otvorenju dvotjednog seminara projekta RE-ORG, kojemu je cilj pokazati kako se, bez obzira na financije i uz malo dobre volje vrijedna kulturna baština može spasiti od propadanja
"U svijetu postoji oko pedeset tisuća muzeja i gotovo svi imaju problem sa skladištenjem, pa čak i Louvre, situacija je identična na svim kontinentima", rekao je Gael de Guichen, pomoćnik Generalnog direktora Međunarodnog centra za proučavanje zaštite i restauriranje kulturnog nasljeđa (ICCROM) i jedan od vodećih stručnjaka za očuvanje i zaštitu kulturne baštine.
ICCROM je prije šest godina proveo anonimno istraživanje na temu "Collections in Storage at Risk" te na temelju 1490 odgovora iz 136 zemalja ustvrdio kako je kod njih 40 posto uprava nedovoljno nezainteresirana za problem čuvanja građe, za 50 posto problem je prenatrpanost i manjak adekvatnog namještaja, 20 posto depoa ugroženo je zbog poplava, požara i potresa, a 10 posto ih je kao glavni problem navelo krađu.
De Guichen kaže kako promjene počinju analizom zbirki, ne bi li se točno znalo koliko je mjesta potrebno, a potom se radi reorganizacija čuvaonica što ne košta gotovo ništa.
"U muzejima je najčešće izloženo samo 10 posto građe, dok se 90 posto memorije i baštine nalazi pod našim nogama", rekao je de Guichen. "Mi smo skrbnici baštine, naše je poslanje pokušati sačuvati poruke iz prošlosti i memoriju te ih proslijediti dalje, a to se ne može napraviti ako nemate dobre depoe", istaknuo je.
Projektom RE-ORG zasad su obuhvaćeni muzeji u Argentini, Kanadi Belgiji, Srbiji, Grčkoj, Iraku, Kini, Indiji, Novoj Kaledoniji, Alžiru Nigeriji i Čileu.
Gael de Guichen francuski je inženjer kemije koji je karijeru započeo na projektu očuvanja u prapovijesnoj špilji Lascaux u Francuskoj, a od 1969. do umirovljenja 2001. je radio u ICCROM-u na preventivnom očuvanju, te je od 1984. bio pomoćnik Generalnog direktora. Na reorganiziranje depoa diljem svijeta usredotočio se od 2010., a predavanja o očuvanju i zaštiti kulturne baštine držao je u više od 50 zemalja. U srpnju ove godine u Muzejskom dokumentacijskom centru u Zagrebu govorio je na temu "Preventivna konzervacija počinje u depoima".
Hrvatski muzeji primijenit će naučeno u svojim čuvaonicama
Uz potporu ICOM-a, projekt RE-ORG organiziraju ICOM za jugoistočnu Europu (SEE) i njegovi slovenski i hrvatski komiteti, a razvio ga je ICCROM u suradnji s UNESCO-om. U organizaciju se uključio i Centralni institut za konzervaciju iz Beograda.
Seminar je u Etnografskom muzeju okupio dvadesetak polaznika iz Hrvatske i susjednih zemalja. Osim Arheološkog muzeja u Zagrebu, Hrvatskog restauratorskog zavoda, Hrvatskog povijesnog muzeja i Etnografskog muzeja, tu su i predstavnici Dubrovačkih muzeja, Muzeja Grada Splita, Arheološkog muzeja Istre, Gradskog muzeja Karlovac, Muzeja Hrvatskog zagorja.
"Nastojali smo pozvati po dvoje ljudi iz svakog muzeja jer je to minimum kako bi se kasnije u muzejima prenijelo stečeno znanje", rekla je Goranka Horjan, ravnateljica Etnografskog muzeja i predsjednica Međunarodnog savjeta za muzeje ICOM za jugoistočnu Europu.
Horjan kaže kako su najčešći izgovori za loše stanje u muzejima nedovoljno novaca ili neuređenost zgrada, no projekt RE-ORG naglašava kako se dobrom voljom i malim koracima može napraviti mnogo u organizaciji depoa, što je i osnovni preduvjet ako se želi implementirati neka investicija.
Stoga će i Etnografski muzej ovih dana krenuti s uređenjem svoje čuvaonice. "Imamo vrlo lošu naslijeđenu situaciju s građom smještenom na tavanima i depoima u neadekvatnim uvjetima. Dugogodišnje zanemarivanje tog problema, odnosno čekanje da se on riješi novim prostorom dovelo je do toga da je kustosu teško jednim potezom riješiti nagomilane probleme i jedino veći timski pristup može dati rezultate", istaknula je Horjan.
Po njenim riječima, Etnografski muzej će implementacijom te metode osigurati prohodnost depoa i neke od osnovnih uvjeta, kao što je da predmeti nisu na podu i da se svaki od njih može pronaći u roku od tri minute.
Zagreb hitno treba čuvaonicu za svoje muzeje
"Tema seminara u ovom je trenutku važna u čitavom svijetu i to nije hrvatska specifičnost, a u Zagrebu je problem što se većina muzeja nalazi u adaptiranim objektima kojima prvotna namjena nije bila muzejska", rekao je Veljko Mihalić, voditelj Odsjeka za muzejsku, likovnu i knjižničnu djelatnost zagrebačkog Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport.
"Muzeji se suočavaju s problemima čuvanja građe, neki pucaju po šavovima i Grad im pokušava pomoći, no očito postoji potreba da se hitno pronađe veći prostor i organizira čuvaonica za njihovu građu", naglasio je Mihalić, dodavši da se upravo razgovara o jednom prostoru na Žitnjaku koji bi poslužio u tu svrhu.
O dobrim primjerima čuvanja građe govorila je Alenka Černelič Krošelj, v. d. ravnateljice Posavskog muzeja Brežice i potpredsjednica ICOM Slovenija. "U posljednje vrijeme smo u Sloveniji napravili važne korake i otvorili veliki kompleks depoa, no još puno treba raditi u čemu su projekti poput RE-ORG dobra potpora za međunarodnu suradnju", ustvrdila je.
