Umjetnica čije slike, kolaži, skulpture, performansi i ekološke instalacije dijele njezinu opsesiju ponavljanjem, obrascima i nagomilavanjem i koja samu sebe naziva 'opsesivnim umjetnikom',svoje radove predstavlja Londončanima. Kusama je poznata po korištenju sebi svojstvenih točaka.Utemeljen u konceptualnoj umjetnosti, Kusamin rad sadrži obilježja feminizma, minimalizma, nadrealizma, indie-rocka, pop arta, te apstraktnog ekspresionizma s primjesama autobiografskog, psihološkog i seksualnog sadržaja. Kusama je i objavljivana spisateljica i pjesnikinja, koja je svoj trag ostavila i na filmu i u modi.

'Karijera tijekom koje je konstantno mijenjala i razvijala svoj stil, tu je umjetnicu provela puni krug od njezina rodnog ruralnog Japana, preko njujorške umjetničke scene pa natrag u život modernog Tokija, stoji u najavi Tate Moderna.

Njezina poznata 'točkasta' umjetnost obuhvaća zadivljujuć broj različitih medija, uključujući slikarstvo, crtanje, kiparstvo, film, izvedbene umjetnosti i interaktivne instalacije, a rangira od djela na papiru intenzivne polu-apstraktne tematike, do 'mekanih' skultpura poznatih pod nazivom 'Accumulations' i njezinih 'Infinity Net' slika, djela koje ju okupiraju čitav život.

Riječ je o slikama koje se sastoje od tisuća sićušnih točkica koje se međusobno preklapaju i susreću, a predstavljaju umjetničin doživljaj njezina susreta s fizičkim svijetom. Za nju, ta su djela pokušaj dočaravanja vizualnih i auralnih halucinacija koje ju muče od djetinjstva kao simptomi psihičke bolesti sindroma depersonalizacije ili percepcije sebe do stupnja gdje je njezin osjećaj realnosti privremeno izgubljen.

Od 1977., od kada dobrovoljno živi u psihijatrijskoj ustanovi, njezina su djela u daleko većoj mjeri obilježena opsesivnošću i potrebom za bijegom od psihološke traume. Slike su dio njezina nastojanja da svoja iskustva podijeli s drugima, kroz instalacije koje promatrača 'uvlače' u njezinu opsesivno nabijenu viziju beskrajnih točkica i mreža beskonačno zrcaljenog svijeta.

Našavši se u 60-tim godinama prošloga stoljeća u samom središtu svjetske umjetničke elite, Kusama je dolazila u kontakt s umjetnicima poput Donalda Judda, Andyja Warhola, Josepha Cornella i Claesa Oldenburga. Svoj je identitet proklamirala 'outsiderskim' u mnogim kontekstima - kao umjetnica u dominantno muškom društvu, kao Japanka u zapadnom umjetničkom kozmosu, te kao žrtva vlastitih neurotskih i opsesivnih poremećaja.

Nakon što su joj njezini originalni umjetnički performansi donijeli svjetsku slavu i prepoznatljivost, vratila se u Japan kao danas najistaknutija suvremena umjetnica u toj zemlji. Djela joj postižu vrlo visoke cijene na dražbama, i to najviše ona iz kasnih 50-tih i ranih 60-tih godina prošloga stoljeća. U studenome 2008. jedno je njezino djelo iz serije 'Infinity Net' - 'Nr.2' iz 1959., na dražbi u njujorškoj aukcijskoj kući Christies postiglo cijenu od 5,1 milijun dolara, što je bila tada rekordna cijena za neku živuću umjetnicu.

Osim serije 'Infinity Nets', poznati su joj radovi iz serije 'Narcissus garden', s kojom je 1966. prvi puta sudjelovala na 33. venecijanskom bijenalu, instalacije "I'm Here, but Nothing" (2000.-2008.), "Guidepost to the New Space" i brojne druge.

Djela joj se nalaze u zbirkama brojnih vodećih svjetskih muzeja, uključujući muzej moderne umjetnosti MoMa u New Yorku, Muzej moderne umjetnosti u Los Angelesu, Walker Art Center u Minneapolisu, londonski Tate Modern, amsterdamski Stedelijk Museum, pariški Centre Pompidou, te Nacionalni muzej moderne umjetnosti u Tokiju.

Dobitnica je mnogih nagrada, uključujući japansku nagradu Asahi Prize (2001.), francusku Ordre des Arts et des Lettres (2003.), te japansku nacionalnu nagradu za životno djelo Order of the Rising Sun (2006.). Prva je Japanka dobitnica nagrade Praemium Imperiale, jedne od najprestižnijih japanskih nagrada za međunarodno poznate umjetnike, koja joj je dodijeljena u listopadu 2006.

Izložba je otvorena do 5. lipnja.