Nova sezona tribina Književni petak počinje 12. listopada: pogledajte trailer kao kratku retrospektivu prošle sezone i najavu sljedeće koja će se tradicionalno održavati u Gradskoj knjižnici, na Starčevićevom trgu 6, u galeriji Kupola na 3. katu od 20 sati
4. studenog 1955. godine u čitaonici Radničke biblioteke (danas Knjižnica Božidara Adžije) održan je prvi Književni petak s gostom Vladanom Desnicom. 'Književni petak', s manjim se prekidima redovito održava do danas. Od 1980. godine tribinu su zajednički organizirale Radnička biblioteka i RANS Moša Pijade, a 1988. godine tribinu preuzimaju Knjižnice grada Zagreba. Mnogi su hrvatski književnici, ali i druga ugledna imena iz kulture, umjetnosti i znanosti koja su nastupila na Petku.
Književni petak kroz sve ove godine zadržao je ugled - zbog svoje otvorenosti koja je dozvoljavala polemike i rasprave, suglasja i nesuglasja. Jedna od prvih urednica Književnog petka, Vera Mudri-Škunca, još je 1963. godine napisala kako je tribina osnovana radi popularizacije knjige, ali i da je osnivačima odmah bilo jasno kako nikakve stereotipne književne večeri ne mogu biti onaj oblik koji će izazvati trajan i intenzivan interes publike. Zbog toga se već i tih prvih godina na Petku govorilo i o jeziku, sociologiji i filozofiji, likovnoj umjetnosti, baletu, radiodrami. Pored toga, Vera Mudri-Škunca je tada podsjetila na činjenicu kako se krajem pedesetih znalo dogoditi da izlazi jedan književni časopis, i to neredovito, pa se često događalo da je Književni petak bio jedino redovito književno glasilo u Zagrebu.
Publika je na tribini mogla slušati i strane goste kao što su Jean Paul Sartre, Günter Grass, Jiŕi Menzel, Alain Filkenkraut, Ismail Kadare, Claudio Magris, Gay Gavriel Kay, mladi irski književnici...
Književni petak održavao se u prvo vrijeme u Radničkoj biblioteci na Krešimirovom trgu, potom u Medulićevoj ulici, zatim u Gradskoj knjižnici u Novinarskom domu, a selidbom Gradske knjižnice dobiva novi prostor - čitaonicu na 3. katu Starčevićevog doma.
Voditelji i urednici tribine, svaki na svoj način, doprinojeli su ugledu tribine: Marino Zurl vodio je tribinu od 1955. do 1957, potom Vera Mudri-Škunca i Vladimir Vujnović. Najduže je tribinu vodio Stanislav Škunca - punih dvadeset godina.
Osamdesetih je voditelj bio Neven Jurica, a u devedesetima su se izmijenili Vlaho Bogišić, Julijana Matanović, Lahorka Plejić i Nenad Rizvanović. Od jeseni 2001. urednica i voditeljica tribine je Dunja Seiter-Šverko
Od 2008. urednik i voditelj tribine je Boris Perić
