Gradnju i opremanje novog sjedišta knjižnice smještenog u srcu sarajevske Baščaršije financirala je država Katar koja je za to izdvojila 8.850.000 američkih dolara.

Gazi Husrev-begova knjižnica, kojom upravlja Islamska zajednica u BiH, počela je djelovati 1537. godine, a danas posjeduje više od 100 tisuća različitih naslova. Među njima su rukopisi koji potječu još iz XII. stoljeća.

Najstariji rukopis je iz 1105. godine, a riječ je o prijepisu Gazalijeva djela 'Ihjau ulumi-d-din' nastalom pet godina prije njegove smrti.

Posebno značajnim smatra se i dio medicinske studije pod naslovom 'El-Kanum', čiji je autor Avicena

Uz različite rukopise u depoima Gazi Husrev-begove knjižnice nalazi se i oko 35 tisuća tiskanih knjiga među kojima je 'Zemljopis i poviestnica Bosne' Slavoljuba Bošnjaka, tiskana u Zagrebu 1851. godine.

Gazi Husrev-begova knjižnica u Sarajevu čuva uglavnom djela iz područja islamskih znanosti, no ravnatelj Jahić ističe kako je to tek jedan od temelja za razumijevanje multikulturnog aspekta BiH.

Cijeli opus koji osim rukopisa, knjiga te različitih časopisa uključuje i originalne povijesne dokumente, među kojima su i protokoli šerijatskih sudova u Bosni u XVI. stoljeću, već je digitaliziran i uskoro bi trebao postati dostupnim i na internetu kroz projekt virtualne knjižnice koji je u pripremi.

'Originalni stari rukopisi pozorno se čuvaju u zaštićenim prostorima, a zainteresiranima su dostupni u digitalnoj formi', kaže Jahić.

Tvrdi kako su svi stari rukopisi u dosta dobrom stanju iako je nekima nužna restauracija čime će se baviti posebni odjel pri knjižnici koji okuplja stručnjake obrazovane u inozemstvu.

Iako se knjižnica tijekom povijesti opetovano selila s jedne lokacije na drugu, ravnatelj Jahić tvrdi da to nije bitnije utjecalo na očuvanost starih rukopisa. Tajnu vidi u sarajevskoj klimi.

'Ovdje nema prevelikih temperaturnih oscilacija kao ni prevelike vlage ili sušnih razdoblja i sve je to pogodovalo da se rukopisi dobro očuvaju', pojasnio je Jahić.

Dio fonda knjižnice je tijekom povijesti ipak izgubljen, a najveći gubitak uslijedio je za provale princa Eugena Savojskog u Bosnu 1697., kada je veći dio Sarajeva spaljen pa je u tom požaru izgorio i dio knjiga i rukopisa koji su do tada čuvani.

Tijekom opsade Sarajeva od 1992. do 1995. godine oko 500 najvrijednijih rukopisa Gazi Husrev-begove knjižnice bio je pohranjen u jednom bankovnom trezoru kako bi sa se sačuvalo od uništenja.

Dio pisane kulturne baštine od oko šest tisuća naslova ipak je uništen kada je srpsko topništvo gađalo zgradu Orijentalnog instituta izazvavši požar u kojemu je ona potpuno uništena.