Od sedam tematskih vikenda Radio Francea, što se održavaju dijelom u zgradi Radio Francea koja se trenutno obnavlja, a dijelom u relativno novom kulturnom centru 104 koji je svojom intenzivnom multidisciplinarnom programacijom postao jedna od zanimljivih točaka suvremene umjetnosti i stvaralaštva u Parizu, protekli vikend, dakle od 14. do 16. prosinca, bio je posvećen hrvatskom glazbenom stvaralaštvu
Zbog originalnog i dinamičnog pristupa predstavljanju umjetnosti, kao i aktivnog kreiranja suvremene scene u kontaktu s publikom, 104 je postao istaknuto mjesto susreta različitih tradicija, kultura, institucionalnih iskoraka u istraživanju i sustavnog građenja odnosa prema publici. Programom i intenzivnim životom centra izražava se složenost, usporednost, ali i prožetost raznih oblika, trendova umjetničkog života i duha umjetnosti i ideja metropole, ne zaboravljajući doprinos i potrebe lokalne sredine.
Tematski vikendi rezultat su želje da se predstave glazbene kulture, fenomeni, obilježe godišnjice iz nove perspektive te naročito posveti pažnja mladoj publici. Uz to se daje mogućnost orkestru Radio Francea da redovito izvodi koncerte i predstavlja se publici obogaćujući novim snimkama radioprograme te da povremeno surađuje i s mladim solistima iz orkestra. Svi se koncerti snimaju i redovito emitiraju nakon nekoliko tjedana.
U zgradi Radio Francea sezona je počela komornim koncertima, vikendima posvećenim Debussyju i Beethovenu, a u 104 nastavljaju se mali festivali s pet koncerata posvećenih Hrvatskoj, Italiji, Južnoj Americi ('Destination Croatie', 'Viva Italia', npr.) te kao zadnji u sezoni '1913: Un sacre printemps', upozoravajući na prijelomnu i sudbonosnu godinu eksplozije moderne glazbe i umjetnosti.
Istraživanje, upoznavanje i susret smisao su i razlog kreiranja tih festivala, kojih su se urednici Radio Francea primili ne samo sa željom da predstavljaju nepoznate glazbe ili da s novim idejama upozore na posebne vrijednosti onoga što se čini poznatim, nego i da potaknu znatiželju, upozore na nepoznata područja i bogatstva, osvijetle i dopune sliku svijeta – što u hrvatskom slučaju, doduše, nije tako daleko ni geografski, ni kulturno.
Naslov 'Destinacija Hrvatska' govori samo o smjeru prema nepoznatom i neodređenom te uključuje želju da se slušateljima ponudi nekoliko bliskih im orijentira i polazišnih točaka te im se posredno približi jedna nova/stara kulturna destinacija. 'Destinacija' govori i o početnom oprezu približavanja samih urednika koji su određivali okvire slijedeći dosadašnje modele u svom radu. Stoga je i hrvatski prijedlog programa u početku govorio o rasponu od naslijeđa klasične i narodne glazbe do suvremenih djela, upozoravajući na ličnosti koje i danas povezuju stvaralaštvo dviju sredina poput Ive Maleca i Katarine Livljanić, ali i one koji govore o dva dominantna duha i svijeta čiji život Hrvatska dijeli - Mediterana i srednje Europe.
Program se postupno i dugo pripremao, a početni oprez popuštao je pred partiturama i snimkama koje je slala hrvatska strana, a krajnji izbor - uz nekoliko zadržanih početnih signala s egzotičnim nabojem - lijepa je i reprezentativna panorama hrvatske glazbe.
Ideju susreta produbila je i izvedba Bajamontijevih koncertnih arija izvrsne francuske sopranistice Omo Bello uz orkestar Radio Francea, a Andrea Hill je uz pratnju Daniela Detonija pjevala djela Dore Pejačević i Dragana Plamenca
Vrlo suptilno biran je i program za koncert radijskog orkestra koji je uključivao, između ostalih, Sorkočevića,Bajamontija i Haydna (sa 103. simfonijom u kojoj se pojavljuje kao tema hrvatski napjev iz njegovog životnog okružja – Gradišća u Austriji) te je zaista govorio o duhu hrvatske kulture i o finesama njenog raznolikog bogatstva ukazujući na mrežu kreativnih interpretacija utjecaja.
Treba istaknuti program za mlade koji je i dio natjecanja dva mlada uzrasta djece: nakon slušanja glazbom praćene priče (uz tradicionalnu hrvatsku glazbu) o ribaru Palunku Ivane Brlić Mažuranić djeca su trebala zamisliti i napisati njen nastavak. Nagrađeni tekst objavit će se u radijskom programu te će tako i priča i njena glazbena pratnja živjeti dalje, kao uostalom i svi koncerti koji će se emitirati u siječnju i veljači 2013.
Na kraju treba naglasiti vješto odabran početak hrvatskog vikenda na Radio Franceu: koncert Ive Pogorelića u istom prostoru, koji je snagom svog imena, ali i uvjerljive interpretacije Chopina i Liszta, bio jasan i svijetao signal otvaranja vrata hrvatskoj glazbi u centru 104. Prva istraživačka faza francuskog glazbenog puta prema Hrvatskoj uspješno je utabana te odaje znakove daljnjeg zajedničkog puta i suradnje koje treba pažljivo ugrađivati u naš glazbeni i kulturni život.