Izložba wroclawske avangarde najvažnija je međunarodna izložba suvremene umjetnosti u MSU-u u 2016. kojom se predstavlja dosad nepoznatu dinamičnu kulturnu povijest Europske prijestolnice kulture u 2016. Presjek bogate djelatnosti Muzeja Mimara u protekla tri desetljeća moći ćete pogledati na izložbi 'Donator Ante Topić Mimara – ostvarenje vizije'.

Galerija Klovićevi dvori

Izložba 'Korčula prije Krista' bavi se prapovijesnim razdobljem, a bazirana je na rezultatima 150 godina arheoloških istraživanja na otoku Korčuli, posebno u Veloj spili smještenoj na zapadnom dijelu otoka koja se intenzivno istražuje od 1974. Iako poznata uglavnom samo uskom krugu stručnjaka, dosadašnji rezultati pokazali su da se radi o vrlo vrijednom lokalitetu, jednoj od izvorišnih točaka Europske civilizacije, mjestu gdje je začeta suvremena zapadna društvena misao i arhivu u kojem su uskladištene činjenice o posljednjih, barem, 20 tisuća godina naše prošlosti. Imamo privilegiju što na jednom mjestu, u 11-metara naslagama možemo iščitati praktički cjelokupnu povijest ljudskog roda. Izložbu koja za cilj ima promovirati, zaštiti i očuvati kulturni izričaj lokaliteta Vela Spila u Galeriji Klovićevi dvori moći ćemo pogledati na proljeće ove godine.

Retrospektivnom izložbom Mencija Clementa Crnčića obilježit će se 150. godina rođenja ovog umjetnika te nakon više od 25 godina od posljednje retrospektive javnosti ponuditi novo čitanje likovnoga opusa ovog velikog umjetnika. Kroz kapitalna ostvarenja u stručnom kustoskom izboru Galerija Klovićevi dvori nastojat će svojim posjetiteljima ponuditi vrhunski umjetnički doživljaj likovnoga opusa i dati cjelovit i suvremen rezime njegovoga rada koji će ga predstaviti kao jednog od utemeljitelja domaćeg pejzažnog slikarstva te kao prvog dosljedno školovanog grafičara čija se djela već prilikom nastajanja izlažu na grafičkim izložbama uz ponajbolje umjetnike tiska svoga doba. Na izložbi koju ćemo moći vidjeti od veljače do travnja, bit će predstavljen i opus karikatura, ilustracija te plakata, kao i dokumentarne fotografije i artefakti o njegovu životu.

Tijekom lipnja i srpnja u Galeriji Klovićevi dvori planirana je retrospektivna izložba u povodu obilježavanja stotinu godina od rođenja renomiranog hrvatskog slikara Zlatka Price, nezaobilazne figure hrvatskog modernog slikarstva. Retrospektiva donosi prikaz i analizira važnost Pricina opusa unutar jugoslavenske/hrvatske scene te njegov značaj u europskom kontekstu, ali i društveno-povijesni, umjetnički te nacionalno-kulturološki osvrt na Pricu i Pečuh u kojem je rođen.

6. Biennale ilustracije, koje će se također održati u lipnju i srpnju, donosi novu intrigantnu temu suodnosa animacije i ilustracije. U planu je uz povijesni kontekst pokazati nova rješenja, kako u radu autora tako i izložbenim postavom i pratećim programima. Potvrđeno je sudjelovanje sedam autora iz Ruske Federacije uz prateći tekst kustosice Ekaterine Gavrilove iz Moskve, a očekuje se i popis predstavnika japanske suvremene ilustracije u kontekstu animiranih filmova.

Krajem godine, od listopada do prosinca, u Klovićevim dvorima planiraju veliki izložbeni projekt 'Umjetnička baština Istre'. Koncepcija izložbe temelji se na cjelovitoj kronološkoj interpretaciji umjetničke baštine Istre od pretpovijesti do početka 20. stoljeća. Koristeći reprezentativan izbor originalnih izložaka nadopunjen multimedijalnom prezentacijom, izložba će predstaviti kulturološki fenomen istarskog poluotoka iz svih njegovih dijelova bez obzira na državne granice, jer je za pravilnu interpretaciju vrlo bitna teritorijalna cjelovitost poluotoka.

U prosincu će se u Klovićevim dvorima otvoriti izložba 'Izazov moderne: Zagreb – Beč oko 1900.', koju ćemo moći pogledati do veljače 2017. Gotovi svi hrvatski slikari, kipari i arhitekti iz razdoblja moderne školovani su u Beču na Kunstgewerbeschule i Akademiji likovnih umjetnosti kod priznatih austrijskih umjetnika i arhitekata, te su bili dobro upoznati s aktualnim zbivanjima u Beču i s pojavom secesije. Izložba će kroz ključne tematske cjeline na primjerima najpoznatijih bečkih i hrvatskih umjetnika razdoblja moderne ukazati na višestruku povezanost Zagreba i Beča čija je isprepletenost rezultirala specifičnim kulturno-umjetničkim procvatom, do tada, a i gotovo nikad poslije zabilježenima u našem likovnome razvoju.

Umjetnički paviljon

Od ukupno pet izložaba koje će se u ovoj godini održati u Umjetničkom paviljonu, posebno se izdvajaju dvije: 'Mediteran Iva Dulčića' i izložba Alberta Giacomettija 'Portreti sadašnjosti'.

Izložba u povodu stogodišnjice rođenja slikara Ive Dulčića moći će se pogledati od 28. travnja do 26. lipnja. Prigodna će se izložba usredištiti na jedan od posebnih aspekata njegova opusa. Kao logična cjelina nudi se motivika mediteranskog krajolika i mediteranskih ambijenata, područje u kojemu je Ivo Dulčić (1916. - 1975.) idealno povezao oba kraja svoje zavičajne pokrajine Dalmacije (obiteljski ukorijenjeni Hvar i formativno ključni rodni Dubrovnik). U rasponima od prvog 'Straduna' (1950.) i 'Dubrovačkog ljeta' (1956.) do 'Crvenog otoka' (1962.) i 'Požara na otoku' (1970.), kroz više od dva desetljeća intenzivnog slikanja, na raspolaganju je repertoar motiva i morfoloških inačica što potvrđuju Ivu Dulčića kao jednoga od ključnih umjetnika epohe, te izložbu čine pravim kulturnim događajem i zasluženim odavanjem počasti slikaru, a koji dosad nije bio nikad samostalno predstavljan u Umjetničkom paviljonu. Autor izložbe i izbora djela je akademik Tonko Maroević.

Skulptura Alberta Giacomettija 'Čovjekov prst' treća je najskuplja umjetnina prodana na aukcijama u 2015., s postignutom cijenom od 141,3 milijuna dolara (oko milijardu kuna)

Posjetitelji će u Umjetničkom paviljonu od 20. rujna 2016. do 15. siječnja 2017. imati jedinstvenu priliku vidjeti Giacomettijeva djela posuđena iz francuske Fundacije Maeght - dvadesetak crteža, isto toliko litografija te skulpture. Iako je sam Giacometti (1901. - 1966.) tvrdio da nije vodio računa o filozofskim implikacijama svojih djela (njegove skulpture povezuju s temama egzistencijalističke filozofije Jean-Paula Sartrea s kojim je prijateljevao) danas te skulpture, možda više nego ikada, korespondiraju sa suvremenošću u kojoj se ljudi bore za egzistenciju - često i za goli život. Upravo stoga je izložba koncipirana u suglasju s trenutkom koji proživljava recentna Hrvatska i Europa. Odatle i sam naziv izložbe 'Portreti sadašnjosti'. Riječ je o skulpturama 'Žene iz Venecije' - ciklus od devet monumentalnih skulptura kojima se umjetnik 1956. proslavio na Bijenalu suvremene umjetnosti u Veneciji te skulpturi 'Čovjek koji hoda' – amblematskom remek-djelu koje do danas drži prvo mjesto na ljestvici najskupljih skulptura. Naime, riječ je o djelu koje je prije nekoliko godina na aukciji Sotheby'sa u New Yorku prodano za 67 milijuna dolara! Projekt, specifično osmišljen za hrvatsku publiku, potvrđuje važnost Zagreba kao europskoga kulturnoga središta. Autorstvo izložbe i izbor djela potpisuje Jasminka Poklečki Stošić.

Muzej za umjetnost i obrt

Izložba 'Pokrenuto oko – talijanska kinetička umjetnost od 50-ih do 70-ih', koju ćemo u Muzeju za umjetnost i obrt moći vidjeti od 14. siječnja do 14. veljače, izuzetan je povod za ponovan susret s radovima nekih od najznačajnijih talijanskih i europskih umjetnika druge polovine dvadesetog stoljeća koji su djelovali u okviru pokreta 'Novih tendencija'. Na izložbi prevladavaju djela ključnih osobnosti tog umjetničkog pokreta i razdoblja kao što su Enzo Mari, Getulio Alviani, Giovanni Anceschi, Bruno Munari te Antonio Barrese i drugi (ukupno, 26 autora). Izložba 'Pokrenuto Oko' održava se u istim prostorima Muzeja za umjetnost i obrt u kojima je bila održana i posljednja izložba 'Novih tendencija' tako da brojnim autorima koje ćemo sresti na ovoj izložbi ovo nije prvi put da izlažu u ovim prostorima.

Koncipirana kao multimedijalni događaj, izložba 'Milan Trenc: Politika' predstavit će od 28. siječnja do 28. veljače publici Muzeja za umjetnost i obrt prije svega recentne autorove radove na inovativan i nekonvencionalan način. Takvim načinom prezentacije želi se naznačiti svestranost autora čije se stvaralaštvo lako pretače iz jednog medija u drugi – od ilustracije i karikature prema stripu i animaciji te ilustriranim knjigama, poput primjerice knjige 'Noć u muzeju', prema kojoj je snimljen istoimeni filmski serijal, ali kroz sklonost objedinjavanja medija zalazi i u domenu kazališne izvedbe poput najnovije predstave 'Emil i detektivi', koju je režirao u ZKM-u. Kustos je izložbe Miroslav Gašparović, ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt.

Muzej suvremene umjetnosti

Najopsežnija izložba plakata slikara i doajena grafičkog dizajna Borisa Bućana, koju u Muzeju suvremene umjetnosti pripremaju od 7. travnja do 29. svibnja, predstavit će oko 150 plakata nastalih tijekom četrdesetak godina. U kronološkom postavu bit će oko 80 plakata golemih dimenzija iz 1970-ih i 1980-ih te stotinjak datiranih od početka 70-ih do kraja 90-ih. Izložba predstavlja izbor iz Zbirke plakata u kojem je svojim autentičnim pristupom mijenjao standardne oblike poimanja grafičkog oblikovanja, poput širenja značenja i redefiniranja pojma plakata kao medija uvođenjem novih nestandardiziranih formata i slikarskih elemenata. Kustosica je izložbe Kristina Bonjeković Stojković.

Muzej suvremene umjetnosti iz Wrocława gostuje od 16. lipnja do 15. kolovoza u MSU-u izložbom 'The Wild West. A History of Wrocław’s Avant-Garde' predstavljajući avangarde umjetničke pojave koje su se razvijale u Wrocławu od 1966. do 1981. godine. Izložba će predstaviti umjetnička djela, filmove, dokumentarne fotografije i snimke - gotovo 500 djela s područja likovnih umjetnosti, arhitekture, urbanizma, kazališta, filma, dizajna te svakodnevnog života u Wrocławu, grada u kojemu je tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća bujala iznimno aktivna umjetnička scena koja je imala žive kontakte s umjetničkim središtima s obje strane željezne zavjese. Wrocław je ishodišno mjesto konceptualne umjetnosti u Poljskoj i njegova je neoavangardna scena, poznata u Hrvatskoj samo putem rijetkih osobnih kontakata, unatrag posljednjih nekoliko godina veliko otkriće za neke od najvažnijih svjetskih muzeja suvremene umjetnosti. Izložba wroclawske avangarde najvažnija je međunarodna izložba suvremene umjetnosti u MSU-u u 2016. i na jedinstven način Hrvatskoj, ali i široj regiji, predstavlja dosad nepoznatu dinamičnu kulturnu povijest Europske prijestolnice kulture u 2016. Kustosice sz projekta Jasna Jakšić i Ivana Kancir, u suradnji s Wrocław Contemporary Museumom.

'Data Recovery' naziv je samostalne problemske izložbe Dalibora Martinisa koja će u studenom i prosincu u MSU-u predstaviti njegove pionirske videoradove uz recentne multimedijske projekte i eksperimentalne filmove koji su realizirani u posljednjih deset godine. Nazivom izložbe Martinis se referira na termin iz područja informatičke tehnologije koji, pojednostavljeno, označava postupak spašavanja informacija odnosno podataka iz oštećena računala. Postupak oporavka informacija služi Martinisu da bi istražio mreže odnosa između osobne povijesti, vlastitih ranih radova i kolektivnih sjećanja unutar konstrukcije ili brisanja kolektivne memorije, odnosno utiskivanja vlastitog iskustva u povijesne ili povijesno-umjetničke činjenice duhovito parafrazirajući Marxovu ideju da se povijest ponavlja prvo kao tragedija potom kao farsa. Kustosica je projekta Leila Topić.

Muzej Mimara

Ovogodišnja tema Noći muzeja posvećena Utemeljiteljima i reformatorima koji su svojim djelom i zalaganjem obilježili hrvatsku kulturu i znanost snažnu potvrdu nalazi upravo u Muzeju Mimara otvorenom 17. srpnja 1987. Fundus tvori zbirka umjetnina koju je gospodin Ante Topić Mimara (1898. – 1987.), slikar, restaurator i kolekcionar ostavio svojoj domovini Donacijom iz 1973. i Dodatkom donaciji iz 1986. želeći da muzej postane kulturno-edukativnim središtem čija će svakodnevna djelatnost ispunjavati sve pore društvene komunikacije. Izložba 'Donator Ante Topić Mimara – ostvarenje vizije', koju ćemo moći pogledati od 29. siječnja do 29. ožujka, daje presjek bogate djelatnosti muzeja u protekla tri desetljeća. Izložba je zamišljena i kao poticaj kolekcionarstvu i donatorstvu, te je najava obilježavanja obljetnica - 30. obljetnice djelovanja Muzeja Mimara 2017. i 120. obljetnice donatorovog rođenja 2018. godine. Autorica je izložbe mr. sc. Lada Ratković Bukovčan, muzejska savjetnica i ravnateljica Muzeja Mimara.

Izložba 'Hosana Sinu Davidovu', koju u Muzeju Mimara možete pogledati od 12. do 28. ožujka, središnji je događaj obilježavanja 25. godišnjice djelovanja Udruge 'Pasionska baština'. Brojne izložbe koje je Udruga organizirala održane su tijekom godina, uz druge izložbene prostore u Zagrebu, upravo u Muzeju Mimara na njima su bila prezentirana djela eminentnih suvremenih umjetnika Hrvatske, studenata ALU-a polučujući iz godine u godinu izuzetno zanimanje javnosti. Ovogodišnja obljetnička izložba bit će retrospektivna te će na njoj biti prezentiran presjek najznačajnijih dosadašnjih ostvarenja. Autor je izložbe prof. Stanko Špoljarić, povjesničar umjetnosti i likovni kritičar.

Moderna galerija

Više od sto različitih djela nastalih u razdoblju od 2000. do 2015. bit će predstavljeno na monografskoj izložbi svestranog suvremenog umjetnika Dražena Trogrlića (1958.), u reprezentativnom prostoru prvog kata Moderne galerije, od 15. ožujka do 17. travnja. Radovi nastali u posljednjih petnaest godina predstavljaju sintezu umjetnikova paralelna i slobodna kretanja različitim medijima, a odlikuju se inovativnim formama i sadržajima, sklonošću primarnom, izuzetnim koloritom i senzibilitetom za psihološka i prostorna svojstva boje i sve većom redukcijom u likovnom smislu i u procesu mišljenja. Izložena djela pomno su odabrana iz mnogobrojnih umjetnikovih ciklusa slika, crteža, akvarela, grafika i skulptura. Tematsku cjelinu slikarstva potpisuje akademik Tonko Maroević, a kiparstva muzejska savjetnica Moderne galerije Đurđa Petravić. Autorica izložbe je Đurđa Petravić, muzejska savjetnica.

Moderna galerija u okviru ciklusa 'Slikarske retrospektive Moderne galerije' od 26. travnja do 29. svibnja predstavlja cjelovitu prezentaciju stvaralaštva Dalibora Jelavića, umjetnika ekspresivne geste i moćnog kolorizma čiji opus čini jednu od najupečatljivijih vertikala suvremene hrvatske apstraktne umjetnosti. Izložba obuhvaća izbor od 120 ponajboljih ostvarenja iz umjetnikova opusa koji je sazdan od niza tematski strukturiranih ciklusa ulja, crteža, grafika, tapiserija i emajla stvaranih unatrag više od četiri desetljeća, a koncipirana je kao kritička sinteza slikarova stvaralaštva koja pokazuje autorove vrhunske domete i pritom rasvjetljava i valorizira značenje njegova prinosa korpusu novije hrvatske umjetnosti. Izbor građe i kontekstualizaciju Jelavićeva stvaralaštva potpisuju akademik Tonko Maroević i viši kustos MG Željko Marciuš.