'Jednostavna priča zarez sto stranica: Inačica s isukanim mačevima' Petera Esterhazyja (Fraktura; prevela Xenia Detoni)

Državne tajne, dvostruki ili čak trostruki špijuni, kabala, ljubav i prevara, prijateljstvo i izdaja u vrijeme kada Osmanlije vladaju gotovo polovicom Europe, kada se s minareta u Budi čuju mujezini, a u turskim se kupeljima dogovaraju važni poslovi... U svome najnovijem romanu Jednostavna priča zarez sto stranica inačica s isukanim mačevima jedan od najvažnijih suvremenih mađarskih pisaca Péter Esterházy maestralno rekonstruira jednu epohu u kojoj je jedan od njegovih otaca igrao važnu ulogu, poručuju iz Frakture. Vodeći čitatelja kroz labirint svoga književnog svemira, Esterházy mu daje potpunu slobodu i dopušta mu svaku vrstu interpretacije. Prepun humora, autoironije, citata i referencija, roman 'Jednostavna priča zarez sto stranica' ne samo da izmamljuje osmijehe prilikom čitanja već i tjera čitatelja da olovkom podvlači rečenice koje će citirati. Isukanih mačeva krenite u avanturu koja na mogućih sto stranica pruža nezaboravno čitateljsko iskustvo.

Péter Esterházy rođen je 1950. u Budimpešti u jednoj od najstarijih mađarskih aristokratskih obitelji. Završio je gimnaziju u Budimpešti u jednoj od rijetkih nezatvorenih crkvenih škola u Mađarskoj. Po završetku studija matematike i prirodnih znanosti jedno je vrijeme radio kao sistemski inženjer, a od 1978. djeluje kao slobodni pisac. Prvu knjigu, eksperimentalni vijenac kratkih priča 'Fancsikó i Pinta' objavio je 1976, a nakon nje slijedi čitav niz romana, knjiga priča i eseja, među kojima valja istaknuti 'Roman o proizvodnji' iz 1979. Tim svojim prvim parodičnim i satiričnim romanom o socijalističkom realizmu stekao je brojne poklonike u Mađarskoj. Slijedi iznimno uspješan i prevođen roman 'Mala mađarska pornografija' iz 1984. u kojem se miješaju esejistički pasaži s anegdotama i osobnim refleksijama o životu pod komunizmom. Njegovo je bez sumnje najveće i najzahtjevnije djelo roman 'Harmonia caelestis' (2000.), o povijesti Srednje Europe i obitelji Esterházy, za koji je dobio i najveća priznanja. Knjiga je dobila i literarni nastavak nakon što je Esterházy saznao da je njegov otac bio špijun komunističke tajne službe. 

'Praznik beznačajnosti' Milana Kundere (Meandarmedia; prevela Vanda Mikšić)

Trebalo je 13 godina da Milan Kundera (rođen 1929.), vječni kandidat za Nobelovu nagradu za knjievnost, objavi novu knjigu nakon 'Neznanja'. U pitanju je kratki roman 'Praznik beznačajnosti', djelo za koje mnogi književni kritičari i ljubitelji ovog velikog češko-francuskog pisca smatraju sintezom svih njegovih prijašnjih tema i opsesija.

Kako baciti svjetlo na najozbiljnije probleme, a istodobno ne izgovoriti nijednu ozbiljnu riječ? Kako biti fasciniran realnošću suvremenog svijeta, a istodobno umicati svakom realizmu? Odgovore na ovakva i slična pitanja nudi 'Praznik beznačajnosti' (u francuskom originalu: La Fête de l’insignifiance). Onaj tko poznaje Kunderine prethodne knjige zna da njegova želja da u roman unese tračak 'neozbiljnosti' nije nimalo neočekivana.

Ako je suditi po reakcijama francuskih kritičara koji su prvi imali priliku čitati 'Praznik beznačajnosti', riječ je o još jednom vrhunskom književnom djelu proznog majstora. Primjerice, kritičar L'Expressa roman je komentirao ovim riječima: 'Ne, dragi cinici, roman nije mrtav. U Francuskoj imamo jednog od najvećih živih suvremenih pisaca. Njegovo je ime Milan Kundera te morate njegovu novu knjigu pročitati što prije – možda je posljednja, ali je veličanstvena, sunčana, duboka i duhovita.'

'Kako se spasio Wang Fo' Marguerite Yourcenar (Mala zvona; prevela Sanja Lovrenčić)

'Kako se spasio Wang-Fo' jedan je od malobrojnih tekstova što ih je za djecu napisala slavna francuska spisateljica Marguerite Yourcenar. Smještajući radnju u staru Kinu te uzimajući za glavnog lika slikarskog majstora Wang Foa, Yourcenar na sebi svojstven maštovito-slikovit način postavlja neka od osnovnih pitanja ljudske egzistencije, ali i umjetničkog stvaralaštva. Wang-Fo kao tragatelj za estetskim iskustvom odbacuje materijalni svijet i priznanje, ali njegov kasniji susret s carem pokazujem u kako su umjetnička djela ipak uvijek o svijetu i u svijetu, poručuje nakladnik Mala zvona koji je objavio ovu knjigu.

Priča je inspirirana i prožeta starokineskom motivikom te joj dodatnu vrijednost pridaju prikladne ilustracije Mingsheng Pija koji je na Centralnoj akademiji lijepih umjetnosti u Pekingu diplomirao tradicionalno kinesko slikarstvo i kaligrafiju.

Marguerite Yourcenar (1903. - 1987.) možda je i najznačajnija književnica suvremenog doba. Belgijka po rođenju, prva članica Francuske akademije, najveći dio života provela je u Americi, a bila je, u pravom smislu, građanka svijeta. Najpoznatiji joj je roman 'Hadrijanovi memoari'; dakle, dio su njezine literarne baštine i rimski imperatori i likovi iz južnoslavenske epike, a 'Kako se spasio Wang Fo' još je jedan pokazatelj stvaralačke širine ove fascinantne književnice.

'Krajolici živih i mrtvih: Izabrane pjesme' (HDP; preveo Vojo Šindolić)

Hrvatsko društvo pisaca pokrenulo je novu biblioteku u kojoj planira objavljivati izabrane pjesme najvećih autora generacije bitnika – Beatblioteku! Ovu ediciju uređuju Vojo Šindolić i Kruno Lokotar, a za dizajn je zadužena Irena Mihalinec. Prvi naslov je iznimno izdanje izabranih pjesama Lawrencea Ferlinghettija, pod naslovom 'Krajolici živih i mrtvih', koje je odabrao i preveo Vojo Šindolić. Iznimnost ovoga nesumnjivo bibliofilskog i uskoro raritetnog izdanja u tome je što je 100 primjeraka tvrdog uveza knjige numerirano i što je svaki primjerak potpisao autor. Na tržištu će se naći i meki uvez, poručuju iz HDP-a.

Lawrence Ferlinghetti (rođen 1919. godine), pjesnička je legenda i jedan od posljednjih živih svjedoka beat generacije. Osnivač je legendarne nakladničke kuće City Lights iz san Francisca, a bio je i dugogodišnji voditelj istoimene kultne knjižare. U dobi od devedeset i pet godina i dalje književno aktivan, potpisao je ugovor s kućom Liveright Publishing, koja će do jeseni 2015. objaviti njegovu novu knjigu naslovljenu 'Writing Across the Landscape: Travel Journals (1950. - 2013.)'. Uručujući 2005. najveću američku književnu nagradu za životno djelo Lawrenceu Ferlinghettiju, predsjednik američke Akademije znanosti i umjetnosti kazao je: 'U ovim mračnim danima bezumlja, ratova i globalizacijskog imperijalizma, Ferlinghettijeva poezija djeluje poput svjetla u mraku.'

'Tri varalice' Arthura Machena (Zagrebačka naklada; prevela Vida Trojak)

'Tri varalice' roman je s elementima horora, napisan kao niz kraćih priča koje su međusobno naizgled nepovezane, a na kraju se na veoma neobičan način sklapaju u zaokruženu cjelinu. Pratimo događaje vezane uz nekoliko likova, od kojih su neki članovi društva poganskih običaja te pletu mrežu prijevara na ulicama Londona pokušavajući se domoći nestalog rimskog novčića iz doba cara Tiberija

Djelo kultnog britanskog pisca velškog porijekla Arthura Machena (1863. - 1947.) prvi put je izašlo 1895., a nakon toga je doživjelo brojna reizdanja. Autor je svojim knjigama snažno utjecao na stvaralaštvo još jednog glasovitog autora, H. P. Lovecrafta. Među ljubitelje ovog danas pomalo zaboravljenog ali iznimno zanimljivog pisca ubraja se i veliki Jorge Luis Borges, dok ga neki književni teoretičari smatraju pak prvim suvremenim piscem horora. Machen (rođen kao Arthur Llewlyn Jones) se bavio i mistikom vjerujući da se iza monotone svakodnevice krije uzbudljiv i fantastičan svijet kojemu nemaju svi ljudi pristup.