Izložbu je otvorio predsjednik HAZU-a Zvonko Kusić. Kazao je da je Odsjek započeo s radom 1966., kad su tadašnji predsjednik Akademije Grga Novak i intendant Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) u Zagrebu Mirko Božić potpisali ugovor kojim je Akademiji ustupljen arhiv i muzej HNK-a za potrebe Odjela za teatrologiju Instituta za književnost.

U proteklih 50 godina Odsjek za povijest hrvatskog kazališta HAZU potvrdio se kao središnja hrvatska institucija za očuvanje nacionalne kazališne baštine nastale od sredine 19. stoljeća do danas, napomenuo je Kusić, te podsjetio na osobe najzaslužnije za osnutak i djelovanje Odsjeka, od Marijana Matkovića, Slavka Batušića i Marka Foteza pa sve do Branka Hećimovića, koji dužnost voditelja Odsjeka obavlja od 1979.

'Ta je izložba pledoaje za otvorenje Kazališnog muzeja, koji je i bio zamišljen u početku, jer ovdje se čuva najvažnija zbirka ove vrste u jugoistočnoj Europi značajna i na svjetskoj razini. Rijetko tko ima ovakvu baštinu skupljenu na jednom mjestu', dodao je Kusić.

Na važnost Odsjeka i njegove građe za proučavanje povijesti hrvatskog kazališta osvrnuo se tajnik Razreda za književnost HAZU-a, akademik Pavao Pavličić, dok je o radu Odsjeka govorio Branko Hećimović, posebno istaknuvši zasluge Marijana Matkovića i Slavka Batušića.

Naglasio je kako Odsjek prikuplja građu ne samo iz HNK-a Zagreb, nego i iz drugih hrvatskih kazališta, ostvarujući i značajnu međunarodnu suradnju, te podsjetio da je Odsjek i jedan od osnivača Krležinih dana, kazališno-teatrološke manifestacije koja se od 1987. održava u Osijeku.

Na izložbi je predstavljena važnija kazališna građa, među kojima je i kazališna cedulja za dramu 'Juran i Sofija' Ivana Kukuljevića Sakcinskog iz 1840., te za prvu hrvatsku operu 'Ljubav i zloba' Vatroslava Lisinskog iz 1846., svjetski poznati plakat za balete Igora Stravinskog 'Žar ptica' i 'Petruška' u HNK u Splitu akademika Borisa Bućana iz 1983.

Izloženi su rukopisni dramski tekstovi, libreta i partiture, redateljske knjige, kazališne fotografije, scenografske i kostimografske skice, makete kazališnih scenografija, snimke kazališnih predstava te umjetnički portreti i skulpture na kojima su prikazani kazališni umjetnici.

Autorica Martina Petranović, znanstvena suradnica Odsjeka, kazala je kako je njen cilj bio obilježiti 50 godina Odsjeka za povijest hrvatskog kazališta HAZU-a kroz izloške o njegovom osnutku, djelovanju i najistaknutijim predstavnicima, ali i skrenuti pozornost na problematiku pohrane kazališne građe i njenu ulogu u izgradnji nacionalnog i kulturnog identiteta.

Izložba je otvorena do 17. studenog i može se razgledati radnim danom od 10 do 14 sati.