Glavni nositelji projekta su Grad Solin i Arheološki muzej u Splitu. Realizacija projekta je planirana u periodu od 2014. do 2020. godine, a ukupna vrijednost je u ovom trenutku procijenjena između 20 i 30 milijuna eura. Najveći dio iznosa, oko 85 posto, financirao bi se sredstvima Europske unije i naglašeno je da je ovo pravi trenutak za to.

Na pripremi samog projekta koji bi obuhvatio oko 50 hektara površine lokaliteta Salone, Grad Solin i Arheološki muzej iz Splita već rade godinu i pol dana. Gradonačelnik Solina Blaženko Boban je istaknuo da je ovo pravi trenutak za predstavljanje ambicioznog projekta koji bi u značajnoj mjeri integrirao suvremeni Solin s arheološkim lokalitetom Salone. Najvažniji element plana bi bio iskorak Solina od nekadašnjeg industrijskog predgrađa u destinaciju s istaknutim kulturnim i turističkim sadržajem.

Konzervator Miroslav Katić je detaljnije obrazložio plan i projekt koji nakon današnje prezentacije zapravo kreće u proces prijavljivanja i apliciranja na europske fondove koji prednost daju integriranim projektima koji su održivi i uključuju više sfera i dimenzija, od kulturne, turističke, znanstvene do komercijalne.

Projekt 'Salona - arheološki park' ovako predstavljen svakako jest vnešto i radi se o prvom značajnijem pokušaju oživljavanja i integriranja relativno zapostavljene i zaboravljene Salone. Arheološki park, velika zelena zona za rekreaciju, užitak u mediteranskom ambijentu i razgledanje iskopina ima veliki potencijal za razvoj kulturnog turizma.

Između ostalog, planirano je aktiviranje tri nova ulaza na lokalitet antičkog grada. Postojeći sjeverni ulaz na groblju Manastirine se neće značajno mijenjati i planirana je gradnja hotelskih i kongresnih kapaciteta na prilazu, znanstvenog kompleksa i odjela te arheološkog deponija, s mogućnošću prezentacije i edukacije.

Posebno je zanimljiv zapadni ulaz kraj amfiteatra koji predviđa mogućnost parkiranja uz brzu cestu i aktiviranje solinske željezničke stanice u blizini, uz napomenu da bi budući gradski vlak od istočne obale u gradskoj luci u Splitu za deset minuta mogao biti kraj Salone. Južni i zapadni ulaz bi se aktivirali vezano i uz ponovni izlazak Solina na more u Kaštelanski zaljev. Lokalni naziv solinske luke je Mramorna i tu je predviđena gradnja marine i pristajanje turističkih brodova. To bi bilo uklopljeno i uz arheološka istraživanja stare salonitanske luke.

Ono što će Grad Solin zapravo tu trebati rješavati je činjenica da su na tom lokalitetu antičke luke i salonitanskog pregrađa smješteni terminal Hrvatskih željeznica i terminal INA-e. Plan predviđa i aktiviranje istočnog ulaza u Salonu iz današnjeg Solina. Dinamika projekta predviđa prvo hortikulturno i krajobrazno uređenje te velike zelene zone, a nakon toga gradnju parkirališta i samih prilaza.

Prema svemu što smo čuli, radi se o ambicioznom projektu, sada je pitanje kako će se to uklopiti u model financiranja europskih fondova. Grad Solin je financijski i organizacijski uspješna jedinica lokalne samouprave, ali nemaju kapacitet da projekt sami odrade. Ono što se još nameće jest pitanje integriranja prezentacije baštine Splita i Trogira kao logičnog dijela iste cjeline, posebno imajući u vidu iznimnu vrijednost antičke baštine u Splitu u europskim i svjetskim okvirima. U tom smislu, najviše očekujemo od nositelja projekta, splitskog Arheološkog muzeja.