Pasko Kuzman, naime, samozvani je 'putnik kroz vrijeme', koji na ruci nosi tri sata, a svaki prikazuje vrijeme u više vremenskih zona. Ujedno je i guru spoznaje o makedonskom antičkom porijeklu, koju temeljito eksploatira aktualna makedonska vladajuća stranka VMRO-DPMNE, i koja je poslužila kao nadahnuće za projekte poput 'Skopja 2014.', i sveopću antikvizaciju današnje Makedonije. Malo tko se, stoga, usuđuje spekulirati oko toga koja je stvarna pozadina uhićenja i zbog čega bi mu donedavni politički pokrovitelji naglo okrenuli leđa, no mediji sladostrasno podsjećaju na njegovu, blago rečeno, kontroverznu priču o usponu i padu.

Kuzmanova karijera, podsjeća Utrinski vesnik, počela je ranih devedesetih, kada je, kao transformirani kadar komunističke partije, na prvim demokratskim izborima izabran za savjetnika lokalne samouprave u Ohridu. Krajem devedesetih, doživio je prvu političku konverziju te je pod patronatom tadašnjeg šefa VMRO-DPMNE-a Ljupča Georgievskog (u međuvremenu omrznutog kao 'bugaraša'), počeo prokopavati staru jezgru Ohrida u potrazi za makedonskim korijenima. Tu je 2002. pronašao famoznu Zlatnu masku, artefakt iz 5. stoljeća prije naše ere čiju autentičnost su osporili međunarodni stručnjaci, pa ju je Kuzman, navodno, čuvao u sefu u vlastitom uredu. Nakon odlaska Georgievskog iz VMRO-a opet je ostao na 'pravoj strani' te ga je 'novi' VMRO-DPMNE, na čelu s današnjim premijerom Nikolom Gruevskim 2006. imenovao ravnateljem Državne uprave za zaštitu kulturnog nasljeđa.

Ova funkcija dala mu je krila pa je uz potporu države krenuo prokopavati cijelu zemlju u potrazi za antičkim artefaktima, s kojima bi se kao 'dokazima' antičkog podrijetla današnjih Makedonaca potom rado slikali predsjednici i premijeri. Iako je smatran sivom eminencijom spomeničkog buma u glavnom makedonskom gradu, među njegovim najosebujnijim idejama, kako piše Faktor, izdvaja se zamisao bakrenih kupola smještenih iznad zgrade makedonskog parlamenta, a koje predstavljaju izlazak sunca.

No Kuzmanove ideje nisu uvijek bile tako benevolentne. Godine 2007., opet uz blagoslov vlasti, pokrenuo je velika iskopavanja na skopskoj tvrđavi Kale, gdje je planirao inicirati i izgradnju pravoslavne crkve. Budući da se tvrđava nalazi na području općine većinski naseljene Albancima, došlo je do niza međunacionalnih sukoba, u kojima je bilo i teško ozlijeđenih.

Iskopavanje je Kuzmanu, čini se, ovoga puta konačno i došlo glave – ironično, priveden je u sklopu akcije nazvane 'Falanga 2', pod optužbama da je nezakonito izdavao dozvole za arheološka iskopavanja na lokacijama Dramski rid i Katlanovo. Policija je priopćila da Kuzman nije vodio nikakvu dokumentaciju o navedenim iskapanjima, no ipak je pravdao putne i organizacijske troškove, a neovlašteno je tražio i policijsku zaštitu tvrdeći da njegova nalazišta pohode 'tragači za zlatom'.

Budući da se originalna policijska akcija 'Falanga' bavila udruženim kriminalnim pothvatom prodaje povijesnih artefakata izvan Makedonije, za što Kuzman nije optužen, neki mediji spekuliraju da je pozadina uhićenja ipak nešto drukčija. Kuzman je, pišu, u srijedu trebao imati tiskovnu konferenciju na kojoj je, navodno, namjeravao razotkriti informacije o blagu koje se krije u mjestu Ljubanište na obali Ohridskog jezera. Ondje, uz snažnu potporu makedonskog političkog vrha, indijski multimilijarder Subrata Roy (čija je imovina u Indiji dijelom zamrznuta, a on sam je pod sudskom istragom) planira graditi elitni hotelski kompleks s kockarnicama.

Je li Kuzman makedonsku javnost htio zapanjiti još jednom 'zlatnom maskom', što bi zasmetalo vlastima u namjeri da zaključi posao s kontroverznim Indijcem, nećemo saznati barem još mjesec dana, koliko će provesti u kućnom pritvoru. A hoće li nakon toga kontroverzni istraživač uspjeti dati odgovor na svoje životno pitanje – gdje se nalazi grob Aleksandra Velikog – procijenit će sudske vlasti.