Krug intelektualaca koji je osim po literarnim uspjesima bio poznat i po liberalnim pogledima okupljao je imena poput E. M. Forstera, Lyttona Stracheya, Rogera Fryja i Virginie Woolf.

Arhiv Kraljevskog sveučilišta u javnost je pustio više od tisuću stranica dosad neobjavljenih dokumenata, intimnih pisama i oko 30 albuma fotografija članova grupe, prenosi Telegraph.

Tema koja je izazvala najveći interes je nestanak i samoubojstvo Virginie Woolf 1941.

Clive Bell, suprug Vanesse Woolf, u pismu upućenom Francesu Partridgeu, raspravlja o književničinoj smrti u dobi od 59 godina. Ubrzo po njenom nestanku Bell je gajio nade da će je pronaći kako luta obližnjim selima. Ipak, nakon nekoliko dana u pismu Partridgeu napisao je kako nema ni najmanje sumnje da se utopila te napominje da je posrijedi još jedna od njenih depresivnih epizoda i da je nedvojbeno počinila samoubojstvo.

Pisma otkrivaju i nepoznate detalje o odnosima unutar grupe Bloomsbury, među kojima i avanture Virginie Woolf koje su mogle prethoditi njenoj depresiji i suicidu.

Tijelo Virginie Woolf pronađeno je 18. travnja 1941. u rijeci Ouse gdje se utopila napunivši džepove kaputa kamenjem.