Ursula Burger diplomirala je francuski jezik s književnošću i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Magistrirala je Europske studije Sveučilišta Panthéon-Assas, Paris II. Osam godina radila je u odjelu za podršku nezaposlenima švicarskog grada Lausanne. Kao prevoditeljica i novinarka, od 2003. surađuje s francuskim web portalom Le Courrier des Balkans, čiju je sarajevsku redakciju osnovala 2007. Od 2012. do 2014. suradnica je udruženja Krokodil u Beogradu, gdje sudjeluje u organizaciji književnih festivala KROKODIL i Do you read me?, te Krokodilove rezidencije za pisce. Članica je redakcije časopisa za književnost Tema i Društva hrvatskih književnih prevodilaca. Književnim prevođenjem bavi se od 2003. S francuskog je, između ostalih, prevela djela Raymonda Roussela, Isabelle Jarry, Erica Fayea, Samuela Becketta, Tahar Ben Jellouna, Assie Djebar, Christiana Ostera, Tonina Benacquiste, Emmanuelle Pagano i Marguerite Duras. S grupom kolegica, osmislila je i pokrenula Translab - laboratorij za književno prevođenje i bolju vidljivost književnih prevoditelja. Od ožujka 2016. radi u izdavačkoj kući 'Vuković&Runjić'.

Jadranka Pintarić uređuje knjige, piše književne kritike i eseje od 1988. Vodi biblioteku proze Hrvatskog društva pisaca, uređuje pojedina izdanja za druge izdavače te obavlja razne druge poslove u kulturi. Zaposlena je u MSU-u. Objavila je knjigu vlastitih odabranih književnih kritika 'U smjeru meridijana' (HFD, 2003) te zbirku proza pod naslovom 'Kamate na ljubavne uzdahe; ogledi o tankoćutnosti' (2008) u nakladi Profila. Objavila je više stotina književnih i likovnih kritika, prikaza, eseja, proznih tekstova, pogovora/predgovora u novinama, časopisima te knjigama. Uredila je petstotinjak naslova te pokretala biblioteke i inicirala velika pojedinačna izdanja. Suurednica je časopisa Relations Hrvatskog društva pisaca koji se objavljuje na stranim jezicima. Od 2000. do 2008., bila je u statusu samostalne umjetnice u Hrvatskoj zajednici samostalnih umjetnika u kategoriji književnog kritičara. Završila je Filozofski fakultet u Zagrebu.

Miroslav Mićanović diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljuje poeziju, prozu i kritike na radiju, u dnevnim novinama i časopisima. Tekstovi su mu nagrađivani i uvrštavani u različite antologije, izbore, preglede i prevođeni na druge jezike. Sastavio je s B. Čegecom pregled hrvatskog pjesništva osamdesetih i devedesetih 'Strast razlike, tamni zvuk praznine' (Quorum, 1995). Autor je antologije suvremenog hrvatskog pjesništva 'Utjeha kaosa' (2006), prevedene na engleski i mađarski jezik. Sudionik je hrvatskih i europskih književnih festivala, voditelj radionica poezije i kratke priče. Dugogodišnji je urednik časopisa Quorum i biblioteka u Nakladi MD. Radi u Agenciji za odgoj i obrazovanje. Objavio: 'Grad dobrih ljudi', J. Matanović, V. Bogišić, K. Bagić, M. Mićanović; 'Četiri dimenzije sumnje', 'Zid i fotografije kraja', 'More i prašina' (grafike V. Zelenko), 'Job / Hiob' (grafika F. Vejzović), 'Zib', B. Čegec, I. Prtenjača, M. Mićanović; 'Nitko ne govori hrvatski' / 'Personne ne parle croate', 'Prom' (Trajekt), Katowice, B. Čegec, S. Karuza, M. Mićanović; 'Tri krokodila', 'Zapadni kolodvor', 'Jednosmjerna ulica', 'Tisoč majhnih sonc na razbitem steklu', 'Dani', 'Divji pes', 'Vrt s 1001 žaruljom', 'Jedini posao', 'Soba Jacka Nicholsona', 'Virgule d'ete', 'Obrt za pranje perja'.

Katarina Luketić završila je komparativnu književnost i ruski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Redovito objavljuje književne kritike, eseje i tekstove s područja književnosti, popularne kulture i teorije te aktualne društvene komentare u raznim medijima. Radila je kao urednica u više novina, časopisa i medija (najduže u Zarezu). Suosnivačica je izdavačke kuće Pelago u kojoj je odabrala i uredila više desetaka knjiga s područja književnosti, publicistike i teorije. U svome radu i istraživanima osobito se zanima temama identiteta i imaginacija, odnosom politike i kulture u (post)jugoslavenskom kontekstu te kulturnom povijesti. Objavila je zapaženu publicističku knjigu “Balkan: od geografije do fantazije”. Od 2010. redovito piše književne kritike za Tportal.

Ivica Buljan diplomirao je Komprataivnu književnost i Francuski jezik s književnošću. Pisao je kazališne kritike u Studentskom listu, Poletu, Startu, Slobodnoj Dalmaciji i Feral Tribuneu. Radi kao dramaturg, a režira od 1995. kada je u Ljubljani postavio roman 'Ime na vrhu jezika' Pascala Quignarda. Zaokupljaju ga dramatičari-pjesnici Marina Cvjetajeva, Pier Paolo Pasolini, Heiner Müller, Robert Walser, Elfriede Jelinek, Botho Strauss, Hervé Guibert, Peter Handke.  Bernard-Marie Koltès i Krleža u središtu su njegova autorskog zanimanja. Režirao je adaptacije romana 'Garaža' Zdenka Mesarića, 'Baba Jaga je snijela jaje' Dubravke Ugrešić, 'Adio kauboju' Olje Savičević-Ivančević, 'Jugoslavija, moja domovina' Gorana Vojnovića, 'Ciganin, ali najljepši' Kristiana Novaka. Predstave su mu gostovale na važnim međunarodnim festivalima. Režirao je u Sloveniji, Litvi, Francuskoj, Portugalu, Belgiji, Rusiji, Obali Bjelokosti, Mađarskoj, Italiji, Sjedinjenim američkim državama… Gost je predavač na kazališnim Akademijama u Rennesu i Saint-Etienneu u Francuskoj. Dobitnik je Borštnikovih nagrada za najbolje predstave u Sloveniji, Sterijine nagrade, Vjesnikove nagrade Dubravko Dujšin, te nagrade Petar Brečić za kazališnu kritiku. Dobitnik je najvišeg priznanja Republike Slovenije na području umjetnosti, nagrade Prešernove zaklade za izvedbene umjetnosti, te odličja Reda viteza umjetnosti i književnosti koje mu je dodijelila Vlada Republike Francuske.