Kad su suočeni s kušnjama, čak i onim banalnim kad odlučuju hoće li propustiti pješaka, 'bolji' među nama se ponašaju lošije, piše Mail Online citirajući istraživanje koje sugerira da je svijet bogatih pun pohlepe i samoživosti. Kao rezultat

toga, bogataši imaju manje skrupula od onih koji imaju manje novca.

Zaključak je to studije objavljene u časopisu American journal Proceedings of the National Academy of Sciences nakon niza eksperimenata kojima su se ispitivali odnosi društvenih klasa prema etici.

Prva dva eksperimenta provedena su na ulici gdje je tajno promatrano kako se vozači ponašaju u prometnoj gužvi i na pješačkim prijelazima. Pretpostavilo se da su bogatiji oni koji imaju skuplji automobil. Vozači u skupljim vozilima bi čak četiri puta češće oduzimali prednost drugim vozačima nego oni u skromnijim automobilima te češće nisu htjeli propustiti pješake na obilježenom prijelazu.

Drugi je eksperiment pokazao da bogatiji neće imati problema da oduzmu slatkiše djeci. Kad im je u eksperimentu ponuđeno da uzmu slatkiše iz staklenke za koje im je rečeno da su zapravo namijenjeni djeci koja su u susjednom laboratoriju, bogati bi zagrabili najviše! Konačni eksperiment sugerirao je da je pohlepa pokretačka sila. Kad su siromašniji volonteri zamoljeni da razmisle o načinima na koji bi pohlepa mogla biti korisna, oni su se ponašali neetično kao i bogati.

Paul Piff, sa Sveučilišta Berkeley, kaže da više novca, slobode i neovisnosti mogu dati bogatašima osjećaj da su manje odgovorni za svoje postupke. 'Povijest daje brojne dokaze u prilog ovoj tezi. Primjerice, nedavna gospodarska kriza se pripisuje neetičnim radnjama bogatih.'