Prema Nacionalnom institutu za mentalno zdravlje, otprilike jedna četvrtina Amerikanaca pati od dijagnosticiranog mentalnog poremećaja u određenoj godini, a nova istraživanja pokazuju da način prehrane uvelike utječe na to.

Veza između prehrane i mentalnog zdravlja je novo područje istraživanja, a studije pokazuju blisku vezu između te dvije teme. Rezultati dosljedno pokazuju da je konzumacija hrane bogate cjelovitim, neprerađenim, hranjivim tvarima te voćem, povrćem, mesom, ribom i cjelovitim žitaricama povezana s manjim postotkom problema mentalnog zdravlja, dok je prehrana bogata junk foodom (pržena i obrađena hrana, šećeri i rafinirane žitarice) povezana s višim stopama mentalnih oboljenja.

Važno je imati na umu da je dosad utvrđena samo korelacija, a ta veza ne mora nužno značiti uzročnost. No čak i ako još uvijek ne razumijemo kako određene namirnice djeluju na mentalno zdravlje, tu jaku vezu teško je ignorirati, a većina istraživanja se koncentrira na vezu između hrane i mozga te njezine veze u duševnim bolestima.

No kako to funkcionira? Mikrobi, i dobri i loši, žive u probavnom traktu (a probiotički jogurti navodno podržavaju one dobre). Znanstvenici sada vjeruju da su ti mikrobi u crijevima u izravnoj vezi s mozgom i imaju snažnu ulogu u određivanju našeg fizičkog i mentalnog zdravlja, piše details.com

Jednostavno rečeno: kada jedemo previše loše hrane, potiče se rast bakterija koje uzrokuju bolesti, što uznemiruje neravnotežu crijevnih mikroba. Istraživanja na glodavcima su pokazala kako promjena ravnoteže crijevnih mikroba, među drugim stvarima, uzrokuje kemijske promjene u mozgu, raspoloženju i ponašanju koji potiču depresiju i anksioznost.

I dok su istraživanja djelovanja hrane na ljude još uvijek na početku, poznati su brojni slučajevi u kojima je nakon promjene prehrane s nezdrave (šećer i prerađena hrana) na zdravu (neprerađene cjelovite namirnice) zapaženo olakšanje po pitanjima simptoma duševnih bolesti. Pristaše paleo dijete, koja se sastoji od voća, povrća , mesa i ribe (bez žitarica), glasno ističu pozitivne učinke ove prehrane na poremećaje raspoloženja.

Čini se kako paleo dijeta i ostali prehrambeni režimi orijentirani na cjelovite namirnice pozitivno utječu na crijevne mikrobe te kontroliraju sustavne upale zahvaljujući povrću bogatom antioksidansima i omega-3 masnim kiselinama (poput onih u govedini hranjenom ispašom i ribi) koji imaju protupalno djelovanje na tijelo, ali i um.

Iako je ovo područje još uvijek plodno tlo za brojna istraživanja, razumijevanje veze između hrane i raspoloženja sigurno će koristiti kao još jedan način pomoći onima s psihološkim problemima.