Naime, istraživači su tražili povezanost između 'uvjerenja kako su drugi uglavnom motivirani sebičnim razlozima' i rizika od razvoja demencije.

Neurološka studija uključivala je 1.449 ispitanika na kojima su provedeni testovi za demenciju, a trebali su i odgovarati na pitanja o razini cinizma.

Ispitanici su trebali odrediti razinu slaganja s tvrdnjama poput 'Najsigurnije je nikome ne vjerovati', ili 'Mislim da bi većina ljudi lagala kako bi napredovala'.

Znanstvenici su otkrili kako najciničniji ispitanici imaju 2,54 puta veći rizik da razviju senilnost odnosno demenciju, za razliku od najmanje kritičnih ispitanika. Povezanost cinizma i demencije još je više rasla i jačala kada su se uzeli i drugi faktori u obzir, poput životnog stila, socioekonomskog statusa i zdravlja općenito. U istraživanje naravno nisu bili uključeni ljudi koji već imaju dijagnozu demencije, no kako je to bolest koja se razvija ne mogu sa sigurnošću reći je li netko od ispitanika već imao rani oblik demencije pa je to utjecalo na odgovore.

U ranijim istraživanjima cinizam se povezuje i s drugim zdravstvenim problemima, osobito bolesti srca.