Postoje dvije najčešće vrste dijabetesa – tip 1 i tip 2. Dijabetes tipa 1 obično se javlja tijekom djetinjstva ili adolescencije. Dijabetes tipa 2, koji je i najčešći oblik bolesti, obično se javlja nakon 45 godine života ili kasnije. Međutim, stopa dijagnoza dijabetesa tipa 2 kod djece i adolescenata posljednjih nekoliko godina raste, piše Pamf.org.

Dijabetes može biti tiha bolest
Dijabetes može dugo vremena prikriveno postojati u organizmu bez vidljivih simptoma. Mnogi postanu svjesni da imaju dijabetes kada se suoče s nekim od potencijalno životno opasnih komplikacija koje ova bolest izaziva, poput bolesti srca, sljepoće ili pak živčanih bolesti.

Srećom, dijabetesom se može uspješno upravljati uz pravilnu njegu. Treba shvatiti kako je dijabetes kronično i životno stanje koje može imati ozbiljne posljedice. Međutim, opreznim kontroliranjem šećera u krvi, promjenom načina života te uzimanjem lijekova dijabetes se može uspješno kontrolirati te se mogu izbjeći mnogi problemi povezani s ovom bolešću.

Definicija dijabetesa
Dijabetes je bolest kod koje tijelo ne proizvodi ili neispravno koristi inzulin, hormon koji je potreban kako bi se šećer, škrob i druga hrana uspješno transformirali u energiju potrebnu za svakodnevni život. Uzrok dijabetesa je misterij, iako genetika i faktori poput debljine i nedostatak tjelovježbe imaju važnu ulogu. Postoje tri tipa dijabetesa: dijabetes tipa 1, dijabetes tipa 2 te gestacijski dijabetes.

Upozoravajući znakovi
Neki od najčešćih upozoravajućih znakova su: učestalo mokrenje, neobičan osjećaj konstantne žeđi, ekstreman osjećaj gladi, neobičan gubitak težine, stalni osjećaj jakog umora, razdražljivost, zamagljen vid, posjekotine i modrice koje sporo zarastaju, osjećaj trnaca i utrnulosti u rukama i nogama, suha koža te upale mjehura.

Međutim, često se kod dijabetesa tipa 2 ne javljaju se nikakvi simptomi.

95970,225599,224345,224999

Dijabetes tipa 1
Dijabetes tipa 1 je bolest koja se javlja kada gušterača prestane proizvoditi inzulin. Inzulin omogućava da šećer u krvi, zvan glukoza, dospije u stanice koje se koriste za proizvodnju energije. Bez inzulina stanice ne dobivaju potreban šećer te se posljedično u krvi nakuplja prevelika količina šećera.

Dijabetes tipa 2
Dijabetes tipa 2 je doživotna bolest koja se događa kada stanice u tijelu ne mogu koristiti inzulin na pravi način ili kada gušterača ne može proizvesti dovoljnu količinu inzulina. Inzulin omogućuje da se glukoza apsorbira u stanice te da se iskoristi kao energija. Kada inzulin nije u mogućnosti obavljati svoju zadaću, stanice nisu opskrbljene potrebnim šećerom te se u krvi nakuplja prevelika količina šećera. Tijekom vremena taj dodatni šećer u krvi može oštetiti oči, srce, krvne žile, živce i bubrege.

Gestacijski dijabetes
Gestacijski dijabetes je privremeni oblik inzulinske rezistencije koja se obično javlja tijekom trudnoće kao rezultat prekomjerne proizvodnje hormona u tijelu ili nemogućnosti gušterače da proizvede dodatnu količinu inzulina koja je potrebna za vrijeme trudnoće. Pojava gestacijskog inzulina ne mora nužno biti povezana s prethodnom povijesti dijabetesa tipa 1 ili tipa 2. Gestacijski dijabetes obično nestaje nakon trudnoće, ali žene koje su od njega bolovale tijekom trudnoće nalaze se u rizičnoj skupini sklonoj kasnijem razvoju dijabetesa tipa 2. Znanstvenici su pak utvrdili mali postotak slučajeva dijabetesa koji su rezultat specifičnih genetskih sindroma, operacija, lijekova, neishranjenosti, infekcija, virusa i drugih bolesti.

Bolesti srca. Otprilike 75 posto osoba koje imaju dijabetes umire zbog srčanih bolesti ili srčanog udara, vjerojatnije je da će umrijeti u ranijim godinama od ljudi koji ne pate od dijabetesa. Osobe s dijabetesom izložene su većem riziku od kardiovaskularnih bolesti, često u istoj mjeri kao i osobe koje su već preživjele srčani udar.

Osobe koje boluju od dijabetesa su dva do četiri puta sklonije bolestima srca i moždanom udaru, a stope smrtnosti od srčanih bolesti su također dva do četiri puta češće kod osoba s dijabetesom.

Sljepoća zbog dijabetičke retinopatije. Svake godine više tisuća ljudi gubi vida zbog dijabetesa, a dijabetes je vodeći uzrok sljepoće kod ljudi od 20 do 74 godina starosti.

Bubrežne bolesti zbog dijabetičke nefropatije. Između deset i 21 posto osoba s dijabetesom razvija bolest bubrega. Dijabetička nefropatija je vodeći uzrok zatajenja bubrega. Zatajenje bubrega zahtijeva pak dijalizu ili transplataciju tog organa kako bi osoba mogla živjeti.

Živčane bolest i amputacija. Oko 60 do 70 posto ljudi s dijabetesom pati od blagog do teškog oštećenja živaca koje može dovesti do amputacije donjih ekstremiteta. Ustvari, dijabetes je najčešći uzrok netraumatskih amputacija donjih ekstremiteta, pa je tako rizik od amputacije noge kod osoba s dijabetesom 15 do 40 puta veći.

Impotencija zbog dijabetičke neuropatije ili blokade krvnih žila. Impotencija zahvaća oko 13 posto muškaraca koji imaju dijabetes tipa 1 i oko osam posto muškaraca koji imaju dijabetes tipa 2. Istraživanja su čak potvrdila kako muškarci stariji od 50 godina koji boluju od dijabetesa imaju 50 do 60 posto da pate od impotencije.