Pitanje ''kako ojačati imunitet'' daje mnoge odgovore, no najčešće ih nalazimo u fizičkoj aktivnosti, zdravoj prehrani, većem unosu vitamina i minerala i općenito zdravom načinu života. Međutim, uza sve ove dodatne izazove kojima smo okruženi, pitamo se je li to dovoljno. Imunitet je najvažniji sustav ljudskog organizma koji štiti od raznih virusa, zaraza i infekcija. Na temu imuniteta, razgovarali smo s dr.sc. Ninom Bašić Marković, liječnicom obiteljske medicine s 27-godišnjim iskustvom
Pitanje ''kako ojačati imunitet'' posljednjih je godinu dana dobilo jednu sasvim novu dimenziju i našu posebnu posvećenost tome. Neki od nas ga imaju jače razvijenog, neki slabije, no najbitnije je da ga svatko od nas ima mogućnost dodatno ojačati. Koji su načini za biti što uspješniji u tome?
Brojni su načini za poboljšanje imuniteta, a jedan od najjednostavnijih je unos dobrih bakterija. Crijeva su vrlo značajna za imunosni sustav čovjeka jer kroz crijevni lumen osim hranjivih tvari prolaze bakterije, virusi, paraziti, gljivice i toksini. Na ukupnoj površini od 300-400 m2 crijevna sluznica sadrži tri puta više plazma stanica nego koštana srž, slezena i limfni čvorovi zajedno i stoga crijeva doista jesu najveći imunosni organ čovjeka. A pojedini proizvodi probiotskog metabolizma mogu pokazivati antibiotska, antikancerogena i imunosupresivna svojstva.
Iako je spoznaja da zdravlje počinje u crijevima stara koliko i sama medicina, čini se kako je populacija tek unazad nekoliko godina toga zaista postala svjesna? Kakva su Vaša iskustva s pacijentima po tom pitanju, kao liječnici koja već 27 godina radi u ordinaciji obiteljske medicine?
Značajnu ulogu i važnost probavnog sustava uočio je Hipokrat prije 2000 godina rekavši “Sve bolesti počinju od crijeva”. Dobrobiti mliječne kiseline poznate su još iz drevnih vremena pa se tako kiselo mlijeko spominje nekoliko puta i u Bibliji. Prije više od jednog stoljeća ruski znanstvenik, Ilia Metchnikov utvrdio je da laktobakterije donose brojne zdravstvene dobrobiti i potiču dugovječnost. Utvrdio je da u to doba stanovništvo Bugarske imalo iznimno dug životni vijek, a smatrao je da je to zahvaljujući konzumaciji jogurta i sličnih proizvoda. Nekad smo npr. uz antibiotike uzimali jogurt jer smo već tada znali da trebamo nadomjestiti naše dobre bakterije uništene antibiotikom. Međutim, danas znamo da su bakterije najaktivnije prva 24 sata, što se kod jogurta događa još u mljekarama. Dok dođu na police dućana, upitno je koliko dobrih bakterija sadrže. Napretkom znanosti i sve većih spoznaja o važnosti crijeva te dobrih bakterija – danas uzimamo i preporučujemo probiotike.
U današnje vrijeme posebno je zanimljiva činjenica da se čak 80% našeg imunosnog sustava nalazi u crijevima, u kojima se nalazi 2,5 – 3 kg bakterija. Koje sve važne zadaće one obavljaju?
Uravnotežena crijevna mikrobiota ima brojne metaboličke i imunološke funkcije:
Sudjeluje u zaštiti naše crijevne sluznice (ako na njoj nastanu rupe, sve štetne tvari koje unesemo mogle bi direktno prodrijeti u naš organizam), za pravilnu preradu hrane (kako bi se sve hranjive tvari mogle apsorbirati, a sve štetne izbaciti), za adekvatan unos i apsorpciju vitamina i minerala, omogućuje proizvodnju važnih aminokiselina i esencijalnih masnih kiselina koje ne možemo unijeti hranom, služi i ispravnom čišćenju crijeva: od ostataka hrane i toksina, omogućuje pravilno sazrijevanje probavnog sustava djece te štiti naš imunosni sustav: u našim crijevima se nalazi više od 80% imunosnih stanica.
No, ove vrijedne bakterije mogu se eliminirati iz crijeva nezdravim načinom života. Koje su posljedice toga?
Posljedica je disbioza - neravnoteža mikrobiote i osim crijevne može se odnositi i na kožnu, respiratornu ili vaginalnu disbiozu. Utjecaj na nastanak disbioze imaju čimbenici koji mogu prolazno ili dugotrajno promijeniti mikrobiotu. Značajan utjecaj imaju prehrana, različiti lijekovi od kojih najviše antibiotici i nesteroidni antireumatici, godine života i kvaliteta crijevne sluznice, stres, imunosni sustav i sama mikrobiota. Sve se veći broj bolesti povezuje s nastankom disbioze kao što su sindrom iritabilnog crijeva, upalne bolesti crijeva, kolorektalni karcinom, masna bolest jetre, metabolički sindrom, autoimune bolesti, astma, psorijaza, šećerna bolest tip 1, debljina, depresija, demencije i cijeli niz drugih koja zahtijevaju daljnja istraživanja.
U tom slučaju, nužno je nadomjestiti dobre bakterije. U zadnje vrijeme se, kao jedno od rješenja, posebno ističu dodaci prehrani? Kakvo je Vaše mišljenje o istima te koje proizvode biste preporučili kao najkvalitetnije na našem tržištu?
Danas na tržištu imamo cijeli niz preparata i nužno je poznavati nekoliko osnovnih pravila. Kriteriji odabira najboljeg probiotika su:
1. Najbitniji kriterij: probiotik čija je djelotvornost dokazana kliničkim studijama.
2. Vrlo je važno da probiotički pripravak sadrži humane bakterijske sojeve - one koji su i inače dio ljudskog probavnog sustava, naspram animalnih koji to nisu.
3. Jedan gram praha treba sadržavati najmanje 1 milijardu bakterija, iako njihov broj nije najvažniji kriterij – važnija je kombinacija više bakterijskih sojeva čija je djelotvornost znanstveno dokazana.
4. Važno je da pripravak, uz probiotik (tj. dobre bakterije), sadrži i prebiotik (hranu za dobre bakterije) i tada više ne govorimo samo o probiotiku, već stepenici više - sinbiotiku.
5. Valja dati prednost probiotičkim pripravcima koji su u obliku praha, a ne kapsula jer se dobre bakterije prije prolaska kroz probavni sustav, bogat agresivnim sokovima, moraju aktivirati u tekućini kako bi se 'razbudile' i osnažile za borbu sa želučanom kiselinom. Prah je potrebno umiješati u tekućinu, pričekati nekoliko minuta i dobre bakterije jednostavno popiti.