Ključni rezultati:

• U 'novom normalnom' većini ispitanika, njih 57 posto, nedostaju društvena okupljanja
• Većina ispitanika se slaže da će ova pandemija najviše imati negativan utjecaj na fizičko zdravlje
• Glavnim problemom pandemije 76 posto ispitanika smatra inflaciju i rast cijena
• U usporedbi s prethodnim valom manje se ljudi boji gubitka posla (25 posto u odnosu na 34 posto)
• 16 posto poduzetnika je zbog posljedica pandemije moralo obustaviti svoje poslovanje, dok se 39 posto njih boji da će to morati učiniti uskoro
• 41 posto kućanstava doživjelo je pad prihoda, a njih 59 posto odustalo je od velikih kupnji
• Značajan pad potrošnje u odnosu na razdoblje prije pandemije bilježi se u segmentima kao što su kultura, putovanja i restorani

I više od dvije godine nakon početka pandemije osjete se promjene koje je ona donijela, a to potvrđuje istraživanje MasterIndex koje je za Mastercard krajem travnja 2022. provela agencija Improve. Kao i u prošlogodišnjem izdanju ovog istraživanja, Hrvatima nedostaju okupljanja, zagrljaji, zabava i putovanja. Kad je riječ o njihovoj zabrinutosti, ove je godine za visokih 76 posto ispitanika – 33 posto više nego prošle godine – prvo mjesto zauzela inflacija, odnosno rast cijena.

Pad u kvaliteti zdravstvene skrbi brine 42 posto ispitanih, a restrikcije vezane uz putovanja, pad u kvaliteti obrazovanja i gubitak posla su također visoko na ljestvici svakodnevnih briga. Pritom su ispitanici manje zabrinuti zbog gubitka posla i ograničenja na putovanjima nego prošle godine, a zanimljivo je da su se prvi put visoko na ljestvici plasirali i zabrinutost vezana uz energetske zalihe, smanjenje životnog standarda te zločin i korupciju. Brige vezane uz zagađenje okoliša ima tek 3 posto ispitanika.

Što ispitanike čini sretnima, a što ih brine?

Osim ovih elemenata iz okruženja, ispitanici su izrazili i zabrinutost da će pandemija utjecati na njihovo zdravlje – mlađi među njima su zabrinuti za fizičko, a stariji za mentalno zdravlje.

Istraživanje je otkrilo i one nešto svjetlije strane pandemije. Od svih ispitanika obuhvaćenih istraživanjem, njih 63 posto veseli što mogu više vremena provoditi s obitelji, dok 49 posto čini sretnima što više vremena mogu provoditi na otvorenom. Nešto više nego u prethodnom valu istraživanja, odnosno 53 posto ispitanika, sretno je jer je više javnih usluga dostupno online. Na popis onoga što sudionike istraživanja čini sretnima su se plasirali i solidarnost u zajednici te rad od doma, a da među Hrvatima ima mnoštvo zaljubljenika u kupnju online dokazuje podatak da 33 posto njih u ovom kontekstu ističe nove digitalne usluge za kupnju online.

Većini ispitanika i dalje nedostaju društvena okupljanja (57 posto), obiteljska okupljanja (33 posto), ali i zagrljaji i dodiri (31 posto). Ovo je posebno izraženo u najstarijoj dobnoj skupini (50-55 godina), dok najmlađoj dobnoj skupini (18-29) više od prosjeka nedostaju noćni život, izlasci, festivali i koncerti.

Što se pak tiče rezultata po spolu, sportska događanja nedostaje više muškarcima nego ženama, dok žene češće nego muškarci ističu festivale i koncerte, društvena okupljanja, putovanja u inozemstvo i noćni život. Kad se gleda geografski, ispitanicima iz Sjeverne Hrvatske više nego ostalima nedostaju druženja i obiteljska okupljanja, a ispitanicima iz Istre, Primorja i Gorskog kotara zabava, odnosno glazbeni festivali, koncerti i noćni život.

Manje trošimo na kulturna događanja

Promjene koje su donijele prethodne dvije godine odrazile su se i na prihode potrošača i kupovne navike. Čak 41 posto ispitanika je doživjelo pad prihoda kućanstva zbog čega je njih 59 posto njih odustalo od planiranih većih kupnji za kućanstvo ili za sebe. Zanimljiv podatak je i taj da je pad prihoda najčešći u Dalmaciji gdje ga je istaknulo 49 posto ispitanika te da je češći (71 posto) kod onih s najnižim osobnim dohotkom, do 2.800 kn.

Kad je riječ o prosječnoj mjesečnoj potrošnji, u 59 posto kućanstava ona je na istoj razini kao i prije pandemije. Od početka pandemije petina ispitanika je povećala mjesečnu potrošnju, a 18 posto njih ju je smanjilo.

Ako promatramo na što ispitanici troše, njihova je potrošnja u većini kategorija na istoj razini kao i prije pandemije, dok je značajan pad vidljiv u kategorijama kulturnih događanja: izložbe, kazališta, kino, koncerti (59 posto), putovanja (57 posto) i restorani (49 posto).

Više se troši na namirnice za pripremu kod kuće i internetske usluge (mobilni i kućni internet).

Kako je pandemija utjecala na poduzetnike

Većina ispitanika (68 posto) su se izjasnili kao zaposlenici, dok je u istraživanju sudjelovalo i 10 posto poduzetnika. Među njima je najviše (45 posto) onih koji se ne boje negativnih posljedica na svoje poslovanje. Ipak, 16 posto poduzetnika je zbog posljedica pandemije već moralo obustaviti svoje poslovanje, dok se 39 posto njih boji da će to morati učiniti uskoro.

'Potrošači su osjećali gubitke prihoda i povećanu neizvjesnost što je zauzvrat smanjilo potrošnju. Sadašnji imperativ za tvrtke, uz preispitivanje prioriteta, jest razumjeti kako otpornost izgleda u digitalnijem svijetu i koji digitalni alati je mogu unaprijediti', rekao je Cosmin Vladimirescu, direktor Mastercarda za Hrvatsku i Rumunjsku. 'U Hrvatskoj mikro, mali i srednji poduzetnici čine veliku većinu poduzeća, dodane vrijednosti i zapošljavanja te su pokretačka snaga gospodarskog rasta. Zbog toga smo u Hrvatskoj kreirali platformu Uplift, kao središnje mjesto za MMSP u Hrvatskoj, pružajući im sve potrebno za njihov tehnološki i tržišni razvoj, s naglaskom na ulaganje u znanje kao jedino dugoročno ulaganje u razvoj s ciljem poticanja održivosti i izgradnje otpornosti u digitalnom svijetu.'

Gubitak posla i nezaposlenost poglavito brinu ispitanike u dobi od 18 do 29 godina, a zanimljiv je i podatak da se oko mogućnosti dobivanja otkaza u pandemiji najviše brinu ispitanici s primanjima između 2.800 kn i 5.500 kn, njih 68 posto, dok se najmanje brinu onu s primanjima preko 9.000 kn, njih 22 posto.