Ispijanje kave povezano je s nekim zdravstvenim tvrdnjama, od zaštite jetre do smanjenog rizika od dijabetesa i kardiovaskularnih oboljenja, no za one koji bi radije izbjegli nervoznu treskavicu i brže kucanje srca koje izaziva kofein postoji opcija beskofeinske kave.

Možda ste već čuli da beskofeinska kava ipak sadrži malu količinu kofeina i to je istina, no trebalo bi vam poprilično puno šalica kave da bi taj kofein počeo djelovati.

Naime, u procesu izvlačenja kofeina iz zrna kave uspije se izvući od 94 do 98 posto kofeina. Iako ne postoji zakonska regulativa o tome koliko beskofeinska kava smije sadržavati kofeina, prema prosječnim standardima obično je 97 posto beskofeinska, što bi značilo da sadrži tri posto kofeina.

Pakiranje kave od 30 grama sadrži 188 miligrama kofeina dok beskofeinsko pakiranje sadrži 9,4 miligrama. Ovi su podaci potvrđeni istraživanjem na Sveučilištu u Floridi, a istraživači tvrde kako je potrebno 10 šalica beskofeinske kave da bi osoba počela osjećati djelovanje kofeina.

Količina kofeina u beskofeinskoj kavi ovisi o vrsti zrna i načinu dekofeinizacije. Beskofeinsko zrno kave dobiva se jednom od tri metode – vodom, kemikalijama ili ugljičnim dioksidom. Istraživanje sa Sveučilišta u Floridi pokazalo je kako šalice kave mogu varirati u količini sastava kofeina te je prava rijetkost pronaći beskofeinsku kavu koja ne sadrži kofein.

Istraživači su ispitali šalice kave u 10 ugostiteljskih objekata i pronašli šalicu s čak 13,9 miligrama kofeina, dok je samo jedna šalica bila potpuno bez kofeina.

Espreso također varira po pitanju kofeina. Istraživanjem je otkriveno da beskofeinski espreso sadrži između 3 i 15,8 miligrama kofeina, dok klasični espreso sadrži 63 miligrama kofeina. No koliko god kofeina u tragovima imala naša jutarnja šalica beskofeinske kave, ne morate se brinuti jer teško da ćete osjetiti ikakve posljedice kofeina.