Elektronički mediji, osobito televizija, imaju velik potencijal pozitivno utjecati na kvalitetu života djece i njihovih obitelji. Ukazuje to i istraživanje o tome kako djeca gledaju televiziju, koju su 2014. zajedno proveli AEM i UNICEF na uzorku od tisuću roditelja koji su odgovarali o navikama 1.561 djeteta. Rezultati istraživanja u kojem su odgovarali roditelji uspoređeni su s podacima o gledanosti.

Prema istraživanju, roditelji procjenjuju da većina djece (56%) ispred televizijskog ekrana provodi jedan do tri sata dnevno, dok podaci o gledanosti pokazuju da djeca u prosjeku televizijski program gledaju tri sata dnevno. Podaci o gledanosti pokazuju da 50 posto vremena pred televizorom djeca provode bez prisutnosti odrasle osobe. To bi značilo da hrvatska djeca gledaju više televiziju od europske. Naime, nedavno je provedeno istraživanje u Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Španjolskoj i V. Britaniji nakon čega se zaključilo da su djeca prosječno gledala televiziju dva sata i šest minuta dnevno.

U Hrvatskoj u prisutnosti roditelja televiziju uglavnom gledaju djeca mlađa od 12 godina, a ona starija najčešće sama donose odluku o tome što će gledati i češće gledaju televiziju sama, u svojoj sobi. Većina roditelja kao kriterij za odluku smije li dijete gledati određene emisije navodi primjerenost sadržaja dobi djeteta, a oznake o dobnoj primjerenosti sadržaja pri odlučivanju koristi 63 posto roditelja.

Prema procjeni roditelja, 70 posto djece najviše voli gledati crtane filmove, a u upola manjem postotku emisije za djecu (36%). Slijede glazbene emisije (31%), igrani filmovi (28%), dokumentarne emisije (25%) i sport (24%). Sapunice najviše voli gledati 15 posto, reality emisije 14 posto, a reklame 12 posto djece.

'Djeca u prosjeku gledaju televiziju tri sata dnevno, što značajno utječe na njihov razvoj. Hoće li taj utjecaj biti pozitivan ili negativan, u velikoj mjeri ovisi o nama. Djeca nisu samo pasivni promatrači, već i aktivni korisnici medija i zbog toga je iznimno važno što i kako gledaju na ekranima. Suradnja s regulatorom i stručnjacima korak je naprijed u poboljšanju tog neminovnog suživota djeteta i medija u korist djece. Drugi korak je potaknuti roditelje da se još više uključe u odabir sadržaja koji će njihova djeca gledati te da uče djecu kritičkom promišljanju ponuđenih sadržaja', izjavila je predstojnica Ureda UNICEF-a Valentina Otmačić.

Ravnateljica Agencije za elektroničke medije Mirjana Rakić izrazila je uvjerenje da su javna kampanja i edukacija u cilju širenja medijske pismenosti najbolji preventivni zaštitni mehanizam za roditeljsko, ali i uredničko prepoznavanje škodljivih sadržaja za razvoj djece i mladih.

Nakon donošenja Pravilnika uslijedit će izrada Preporuka koje će poslužiti urednicima za kvalitetnije kategoriziranje sadržaja, ali i kao uputa roditeljima za odabir televizijskog programa za djecu.