Ministarstvo kulture RH reagiralo je na mnoštvo napisa u medijima o tome kako je pjevač Halid Bešlić tražio hrvatsko državljanstvo još 2009, no da mu je to odbijeno. Priopćenjem je opovrgnulo te tvrdnje
Priopćenje vezano uz napise o stjecanju državljanstva Halida Bešlića prenosimo u cjelosti:
'Zbog niza komentara u medijima koji impliciraju da je g. Halidu Bešliću, rođenom 1953. godine u Vrapcima, u Bosni i Hercegovini, odbijen zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva temeljem negativnog mišljenja Ministarstva kulture, kao i kontradiktornih izjava samog g. Bešlića, dostavljamo vam sljedeće priopćenje:
Ministarstvo kulture nikada nije zaprimilo upit bilo Ministarstva unutarnjih poslova, bilo samog g. Halida Bešlića, za mišljenje potrebno za postupak stjecanja državljanstva, pa ga shodno tomu nikada nije ni izdalo.
Naime, g. Halid Bešlić podnio je Policijskoj upravi u Zagrebu zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva u studenome 2009. godine, po pravnoj osnovi članka 12. stavak 1. Zakona o hrvatskom državljanstvu (NN br. 53/91, 28/92 i 113/93). Navedenom zakonskom odredbom propisana je mogućnost stjecanja hrvatskog državljanstva po preporuci jednog ministarstva. Po toj odredbi steći državljanstvo može stranac čije bi primanje u hrvatsko državljanstvo predstavljalo interes RH iz čl. 8 st. 1 toč. 5. navedenog Zakona. Za stjecanje hrvatskog državljanstva po navedenoj privilegiranoj pravnoj osnovi, potrebno je, između ostalog dostaviti i mišljenje resornog ministarstva o postojanju interesa RH za primitak stranke u hrvatsko državljanstvo, ovisno o djelatnosti kojom se stranka bavi ili drugim bitnim okolnostima vezanima za djelokrug poslova ministarstva.
Prilikom podnošenja zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva i tijekom postupka g. Halid Bešlić se obvezao dostaviti mišljenje Ministarstva kulture o postojanju interesa RH za primitak u hrvatsko državljanstvo. Unatoč pozivima Ministarstva unutarnjih poslova, g. Bešlić isto nije dostavio. Budući da u to vrijeme MUP nije u svakom predmetu zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva po navedenoj pravnoj osnovi tražilo mišljenje resornog ministarstva službenim putem, tako ni u predmetu stjecanja hrvatskog državljanstva Halida Bešlića isto nije učinjeno. Od stranke se tražilo da pribavi mišljenje resornog ministarstva ili strukovne udruge, a što g. Bešlić nije učinio. Iz toga slijedi da se MK nikada nije očitovalo.
Obzirom na to da g. Halid Bešlić nije dostavio mišljenje resornog ministarstva ili strukovne udruge, utvrđeno je kako nisu ispunjene pretpostavke za primitak u hrvatsko državljanstvo temeljem članka 12. stavka 1. Zakona te je postupak okončan 19. ožujka 2011. donošenjem rješenja o odbitku zahtjeva.
G. Halid Bešlić, ukoliko je zainteresiran, može svoj pravni interes ostvariti novim zahtjevom za stjecanje hrvatskog državljanstva. Može to učiniti i po pravnoj osnovi članka 12. stavak 1. Zakona o hrvatskom državljanstvu (NN br. 53/91, 28/92, 113/93 i 130 /11), Ministarstvu unutarnjih poslova, uz uvjet ispunjena pretpostavke poštivanja pravnog poretka RH iz čl. 8 st. 1. toč. 5. Zakona, po službenoj dužnosti od nadležnog ministarstva zatražiti mišljenje o postojanju interesa RH u smislu odredbe članka 12. stavka 3. Zakona o hrvatskom državljanstvu.'