Doktor Matthew Buckland iz opće londonske bolnice kaže da većina ljudi misli kako su alergije najčešće u proljeće, ali postoji mnogo okidača i u jesen. Neki od njih, poput truleži iz lišća ili grinje u kućnoj prašini pravi su izazivači alergija u jesen. Nekoliko stručnjaka za Daily Mail otkrilo je razlike prema kojima ćete prepoznati jeste li alergični ili samo imate prehladu.

Kihanje izazvano alergijom obično se ponavlja nekoliko puta zaredom u istim razmacima, objašnjava farmakolog Stephen Foster, stručnjak za alergije. Dodaje da kod prehlada kihanje i kašljanje nije u jednakim razmacima i ne događa se nekoliko puta zaredom.

Također, sluz iz nosa kod alergije najčešće je prozirna, a kod prehlade ima zelenu ili žućkastu boju. Svi ti simptomi kod alergije ponavljaju se u isto doba dana, a kod prehlade nema takvih pravila. Jedan od takvih primjera je da se kihanje i sluz iz nosa pojavljuju nakon što ste bili u prirodi. Kod prehlade te simptome imate kroz cijeli dan, a vrhunac se događa drugi ili treći dan s povišenom tjelesnom temperaturom.

Grinja ima najviše u jesen i zimu, kaže profesor Jean Emberlin, a to je zato što se stanovi i kuće griju. Grinje zapravo mogu jako dobro napredovati u vrućim i suhim uvjetima, a one su jedan od najčešćih uzroka alergija. Sa svojim izmetom mogu aktivirati astmu ekceme rinitis kod osjetljivih ljudi. Idealna vlažnost u zatvorenim prostorima je oko 50 posto, ali ona dramatično pada u jesen i što je atmosfera suša to je pogodnije vrijeme za grinje. Bilo bi pametno da primjerice rublje sušite u zatvorenom prostoru, a sobe provjetravajte više puta dnevno po nekoliko minuta. To može povećati vlažnost i poboljšati ventilaciju.

Svu posteljinu perite na 60 stupnjeva da ubiju grinje te koristite onu antialergijsku koja će pružiti zaštitu od njih. Imate li plišane igračke ili neke stvari od tog materijala, a ne mogu se prati u perilici rublja, stavite ih u zamrzivač na nekoliko sati da ubiju grinje.

Određene kasne cvjetnice i korov, uključujući divlji pelin, kiseljak ili koprivu donose peludne groznice odnosno alergijski rinitis u jesen. Spore plijesni iz ovih biljaka favoriziraju vlagu i pljesnive uvjete pa izbjegavajte boravak u vrtovima i područjima gdje ima tih biljaka ili pak kupova otpalog lišća.

Alergeni u određenim biljkama mogu reagirati s drugima poput voća i povrća tako da pojačavaju simptome alergije onima koji već pate od osjetljivosti. Tako plijesan iz lišća, koja je tipična za jesen, može reagirati s mrkvom, celerom i jabukom zasađenim u istoj zemlji. Da biste potvrdili ovaj problem, zapisujte što jedete i usporedite sa stanjem alergije.

Alergija u jesen može imati i loše posljedice za kožu, jer se mogu pojaviti svrab i osipi. Dermatolog Andrew Wright kaže da se takav tip utikarije događa kada koža naizmjenično bude izložena hladnom pa toplom zraku. Simptomi se pojavljuju u roku od nekoliko minuta i traju po nekoliko sati. Teži slučajevi mogu prouzročiti teškoće s disanjem, bolove u trbuhu i preskakanje srca.