Kad toplomjer prebaci 37 stupnjeva Celzija, svima nam je želja samo jedna – da se temperatura tijela što prije vrati u normalu. Što je vrućica i što možete napraviti da je zaustavite te se počnete bolje osjećati?

Kad imamo vrućicu, temperatura našeg tijela viša je od uobičajene temperature koja varira od osobe do osobe i kod odraslih se kreće u rasponu od 36 do 37 stupnjeva Celzijeva.

Valja imati na umu to da vrućica nije bolest sama po sebi, nego simptom infekcije ili bolesti koje protiv koje se tijelo bori. Većina bakterija i virusa koji izazivaju infekcije zapravo se razmnožavaju na normalnoj temperaturi tijela, ali porast temperature koji se događa kad imamo vrućicu otežava im preživljavanje. Pored toga, vrućica aktivira imunološki sustav tijela i dobar je znak da ono vodi brigu o zdravlju.

Koristite toplomjer

Ako posumnjate na vrućicu, odmah toplomjerom izmjerite temperaturu. Tjelesna temperatura razlikuje se od osobe do osobe, a varira i kod iste osobe, ovisno o dobu dana i drugim čimbenicima, poput menstruacije kod žena. Očita li vam toplomjer stupanj nižu ili višu temperaturu od uobičajene, nema mjesta panici.

Međutim ne treba zanemarivati temperaturu nekoliko stupnjeva višu od uobičajene, a u zonu vrućice ulazimo kad temperatura dosegne 38 stupnjeva Celzija ili više. Temperatura iznad 39,5 može ukazivati na ozbiljniju infekciju za koju je potrebna hitna medicinska pomoć.

Smatra se da je kod male djece najpouzdanije mjeriti rektalnu temperaturu.

Ostanite hidratizirani

Čak i prehlada može uzrokovati vrućicu, a u borbi protiv nje pomoći će vam tekućina. Vrućica nas dehidrira pa je potrebno nadoknaditi izgubljeno. Odlične opcije su voda, čaj ili pileća juha, a kod malene djece moguće je da pedijatar preporuči i otopinu elektrolita.

Jedite ako možete, ali ne trebate se forsirati

Uz vrućicu koju uzrokuje neka infekcija može doći i želučana nervoza ili mučnina, pa i nedostatak apetita. Zadržavanje hrane u tim uvjetima može biti otežano, a i samo jedenje ne mora biti najugodnija stvar pa u tim situacijama ni sebe ni druge ne treba tjerati na jelo.

Ako vam se jede, tanjur tople pileće juhe toplo se preporučuje. U studiji objavljenoj prije gotovo dvadeset godina dokazano je da pileća juha nije samo predaja naših baka, nego da doista ima ljekovit učinak. Naime pileća juha usporava kretanje bijelih krvnih stanica koje se bore protiv infekcije, a to pomaže u ublažavanju simptoma gornjih dišnih putova.

Ostanite ugodno rashlađeni

Nije dokazano da pokrivanje s nekoliko slojeva i preznojavanje imaju ikakve koristi, a vjerojatno ćete se osjećati bolje ako se malo rashladite. Jedan od načina ublažavanja vrućice je tuširanje mlakom ili prohladnom vodom, a pomaže i kupka s temperaturom vode koja vam godi. Pomaže i hlađenje kože isparavanjem pomoću hladnih obloga na vratu, pazusima ili čelu.

Ovim metodama se ne liječi osnovni uzrok vrućice, ali one vam mogu olakšati neugodan osjećaj koji vas prati dok se tijelo bori s izvorom infekcije.

Odmarajte

Ne odolijevajte nagonu da se zavučete u krevet. Kad imate vrućicu, vaš imunološki sustav naporno radi na borbi protiv infekcije ili bolesti koja vas je uhvatila. Dajte svom tijelu priliku za borbu smanjujući druge aktivnosti. Osim toga, studije sugeriraju da san jača funkciju imunološkog sustava.

Lijekovi za spuštanje temperature

Paracetamol i ibuprofen su tvari u lijekovima koje služe za snižavanje temperature kod odraslih i djece. Kod odraslih je učinkovit i aspirin, ali se ne smije davati djeci i tinejdžerima jer ga se povezuje s rijetkom nuspojavom koja se naziva Reyeov sindrom (naticanje mozga i oštećenje jetre).

Izuzetno je važno da roditelji vode računa o pravilnom doziranju paracetamola i ibuprofena, ovisno o dobi i težini djeteta. Pri tome valja paziti i na brojne bezreceptne lijekove za ublažavanje simptoma prehlade i gripe koji sadrže paracetamol jer je njegova prekomjerna upotreba jedan od najčešćih razloga zatajenja jetre.

Ne oklijevajte odvesti dojenče liječniku

Ne igrajte se liječnika i posavjetujte se sa svojim pedijatrom kad god beba ima temperaturu 38 stupnjeva Celzija ili višu. Djeca do godinu dana, a posebno dojenčad do šest mjeseci, izuzetno su ranjiva zbog vrućice jer mogu brzo dehidrirati.

Odvedite bolesno dijete liječniku

Vrućica kod djece u dobi od šest mjeseci do pet godina može potaknuti febrilne konvulzije, vrstu napadaja koji se javlja u prvih nekoliko sati, stoga se savjetuje roditeljima da se obrate liječniku kad dijete ima i napadaje poput epileptičkih.

Liječniku se treba obratiti i kad dijete koje ima vrućicu izgleda jako bolesno, neobično je pospano, vrlo nervozno i ima druge simptome, poput ukočenosti vrata, jakih glavobolja, grlobolje, bolova u uhu, neobjašnjivog osipa, kao i opetovanog povraćanja ili proljeva.

Pogoršanje vrućice ili ona koja ne prolazi za dva dana kod mlađe, a dva do tri dana kod starije djece, također zahtijeva liječničku pomoć, kao i visoka temperatura.

Visokom temperaturom kod djece neki smatraju već 38,8 stupnjeva Celzija, a kad prijeđe 39,5 stupnjeva, siguran je znak za uzbunu.

Kad je vrijeme da odrasli posjete liječnika?

Kod odraslih se temperatura ispod 38,3 stupnja smatra blagom vrućicom, a s 39,5 ili više stvar postaje ozbiljna. Odrasli s temperaturom od 39,5 ili 40 stupnjeva koja ne pada trebali bi se obratiti svome liječniku.

Vrućicu može uzrokovati puno toga, od određenih lijekova i toplinskih bolesti do raka i autoimunih bolesti. Za lakšu dijagnozu trebali bismo osim na vrućicu obratiti pažnju na druge simptome. Pečenje prilikom mokrenja, uz vrućicu, može biti znak infekcije mokraćnog sustava, dok kašalj i upala grla koji prate vrućicu mogu ukazivati na gripu ili Covid-19.

Kad je vrijeme za hitnu pomoć?

Kad vrućicu prati otežano disanje ili iskašljavanje krvi, vrijeme je za hitnu medicinsku pomoć. Kratak dah je rani znak zatajenja respiratornog sustava i treba ga shvatiti vrlo ozbiljno.

Kod djece svaki doživljeni napadaj izazvan vrućicom koji ne prestaje nakon pet minuta razlog je za pozivanje hitne pomoći.