Dr. William Schaffner, profesor preventivne medicine i zaraznih bolesti na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Vanderbilt u Nashvilleu, izdvaja simptome koji su ključni za prepoznavanje COVID-a-19, a to su vrućica i istaknutiji simptomi donjeg dišnog sustava – kašalj ili otežano disanje.

Vrućica

Stručnjaci tvrde da je vrućica ključni simptom koji ukazuje na COVID-19. Ne treba se fiksirati na određenu brojku koju pokazuje toplomjer, ali važno je znati da se vrućicom smatra, i kod djece i kod odraslih, tek kad temperatura dosegne barem 37,7 stupnjeva Celzijusa.

'Postoji dosta zabluda oko vrućice. Prosječna dnevna temperatura je 37 stupnjeva Celzijusa, a kod svih ona tijekom dana varira, čak pola stupnja do stupanj', objašnjava za CNN dr. John Williams, šef odjela dječjih zaraznih bolesti Medicinskog Centra Dječje bolnice Sveučilišta u Pittsburghu.

'Dakle, 37,2 ili 37,5 stupnjeva Celzijusa nisu vrućica', naglašava Williams.

Kod praćenja temperature ne treba se oslanjati na jutarnju, nego na onu kasno popodne ili rano navečer.

'Temperatura nam se mijenja tijekom dana, a ona izmjerena u osam sati ujutro mogla bi biti normalna. Jedan od najčešćih pokazatelja vrućice je porast temperature u kasnim popodnevnim i ranim večernjim satima, a to je i čest način na koji virusi uzrokuju vrućicu', objašnjava Schaffner.

Mjere zaštite od koronavirusa

Kašalj

Kašalj je također jedan od ključnih simptoma, ali ne bilo koji, objašnjava Schaffner, nego suhi kašalj kojega osjećate u prsima.

'Nije simptom kad kašljem riješite svrabež ili nadražaj u grlu. Kod kašlja koji ukazuje na koronavirus ništa ne ide van, ne iskašljavate ništa. Taj kašalj dolazi iz prsne koši i dosadan je, a imate osjećaj kao da su vam bronhijalne cijevi upaljene ili nadražene', kaže Schaffner.

Teškoće s disanjem

Kratak dah može biti treća i vrlo ozbiljna manifestacija COVID-19, a može se pojaviti i bez kašlja. Postanu li vam prsa tijesna i počnete li se osjećati kao da ne možete dovoljno duboko disati da biste kvalitetno udahnuli zrak, stručnjaci upozoravaju da je to znak za djelovanje.

Telefonski broj pozivnog centra na temu koronavirusa je 113, a ovdje možete pronaći i druge važne telefonske brojeve.

Osim otežanog disanja ili kratkog daha, CDC navodi još neke znakove koji traže hitno djelovanje, a to su ustrajna bol ili pritisak u prsima, plavkaste usnice ili lice (što ukazuje na nedostatak kisika) ili iznanadna zbunjenost, letargija te nemogućnost buđenja.

Sličnost sa simptomima gripe ili prehlade

Trio simptoma - vrućica, kašalj i kratak dah – nisu jedini znakovi bolesti zabilježeni u slučajevima COVID-19.

I brojni drugi simptomi mogu podsjećati na gripu, poput glavobolje, probavnih tegoba, bolova u tijelu i umora, koji mogu biti vrlo ozbiljni. Mogući su i simptomi koji slični onima kod prehlade ili alergije, kao što su curenje iz nosa, grlobolja i kihanje.

Zdravstveni stručnjaci napominju da je u slučaju tih simptoma najizglednije da ste prehlađeni ili imate gripu, koji vam isto tako mogu uzrokovati vrućicu i kašalj. Jedan od znakova koji bi mogao ukazivati da se radi o COVID-19 je ako se simptomi, posebno nedostatak daha, ne poboljšavaju nakon tjedan dana i postaju još gori.

Što učiniti ako imate simptome?

Primijetite li simptome slične prehladi i gripi, koji su blagi ili umjereni, ostanite kod kuće (ako već niste među onima koji su u kućnoj izolaciji) i nastojte što više mirovati i pojačano unositi tekućinu.

Ovaj se savjet ne odnosi na starije osobe, jer starenjem imunološki sustav slabi, pa je potrebno javiti se liječniku čim posumnjate da ste zaraženi koronavirusom.

CDC navodi i da trudnice doživljavaju promjene u tijelu koje mogu povećati rizik od infekcija, alo nije jasno imaju li trudnice veću vjerojatnost za razboljevanje od koronavirusa.

Općenito, rizik infekcije veći je ako već patite od zdravstvenih problema poput dijabetesa, kronične bolesti pluća ili astme, zatajenja ili bolesti srca, anemije srpastih stanica, raka (ili ste podvrgnuti kemoterapiji), bubrežnih bolesti s dijalizom, indeksa tjelesne mase (BMI) većeg od 40 (izrazita pretilost) ili autoimunog poremećaja.

Stariji pacijenti, osobe s kroničnim bolestima ili imunokompromitirane osobe trebali bi se javiti svom liječniku već i početkom blage bolesti, savjetuje CDC.

'Osobe mlađe od 60 godina koje inmaju neku bolest poput dijabetesa, srčanih bolesti, imunokompromitirane osobe ili bilo koji oblik plućnih bplesti, ranjive su unatoč mlađoj dobi', upozorava Schaffner.

Simptomi koronavirusa i tko je u rizičnoj skupini

Povijest putovanja u područja koja su zahvaćena koronavirusom tkođer je ključni faktor kod odlučivanja ukazuju li simptomi na zarazu koronavirusom ili ne. Međutim, sa zatvaranjem granica i zabrani napuštanja mjesta prebivališta ili boravišta, povijest putovanja za sada odlazi u povijest.

Zdravstveni stručnjaci apeliraju da ukoliko nemate simptome ne tražite testiranje i ne opterećujete telefonske linije klinika, domova zdravlja ili centara za testiarnje na koronavirus, a sve detalje oko borbe s koronavirusom u Hrvatskoj, kao i brojeve važnih telefona ukoliko vam zatrebaju, možete potražiti na stranicama kronavirus.hr.