Živimo u svijetu u kojemu su ženska tijela hiperseksualizirana i objektivizirana, no usprkos tome, čak svaka treća žena ima problema s postizanjem orgazma. Ali to nije isključivo biološki problem, to je ujedno kulturološki i psihički problem. Iako se nerijetko kaže kako je današnja generacija previše seksualno liberalna, neke stvari, koje to ne bi trebale biti, još uvijek su mnogima puka nepoznanica, piše policymic.com

Da više ne bi bilo nepoznanica, barem po pitanju klitorisa, ovdje su činjenice koje zasigurno niste znali o tom ženskom centru užitka.

Klitoris je jedini ljudski organ koji postoji isključivo za užitak, za razliku od penisa koji ima prvenstvenu ulogu razmnožavanja.

Klitoris se sastoji od erektilnog tkiva koje se ukruti i uspravi uslijed seksualne stimulacije te se opusti nakon orgazma.

Pedeset do 75 posto žena dostigne veliki 'O' uslijed stimulacije klitorisa, sa ili bez vaginalnog seksa.

Ne samo da klitoris ne stari, već je s godinama sve bolji i bolji. Na kraju puberteta veličina klitorisa gotovo je udvostručena. Do trenutka kada žena navrši 32 godine, klitoris joj je gotovo četiri puta veći nego u pubertetu. Nakon menopauze, klitoris je otprilike sedam puta veći od veličine prilikom rođenja.

Upravo bi to mogao biti razlog zašto mnoge žene kažu da što su starije, više uživaju u boljem seksu.

Osim vrha klitorisa (poznatog i kao C-točka) žene imaju druge tri erogene točke unutar i oko vagine koje su povezane i stimuliraju klitoris. To uključuje poznatu G-točku, ali i nešto nepoznatije točke A i U.

Naši preci znali su cijeniti klitoris. Kineski taoisti koji su se bavili istraživanjem seksa G-točku zvali su 'crni biser'.

Klitoris imaju gotovo svi ženski sisavci. Najveći klitoris ima pak hijena koja rađa, urinira i doživljava orgazam preko klitorisa.

Većina klitorisa, oko tri četvrtine, sakrivena je od pogleda; veći dio se zapravo nalazi skriven unutar tijela.

Klitoris je puno veći nego što mislite! U prosjeku, ženski spolni organ ima od osam do 12 centimetara te je širok oko šest centimetara.

No veličina nije bitna. Sposobnost žena da dožive orgazam, kao i intenzitet orgazma nema nikakve veze s veličinom ili bojom njezina klitorisa.

Sve do 1998., kada je australska urologinja Helen O'Connell pomoću MRI-ja provela istraživanje, anatomija ženskog klitorisa bila je nepoznata.Tek prije četiri godine, francuski znanstvenici dr. Odile Buisson i dr. Pierre Foldes napravili su prvu cjelovitu 3D sonografiju klitorisa.

Vidljivi vanjski dio klitorisa zapravo se naziva glavić, a klitoris ima više od osam tisuća živčanih završetaka, dvostruko više od ukupnog broja koji je sadržan u penisu.

Osam tisuća živčanih završetaka na glaviću komunicira i povezano je s dodatnih 15 tisuća živčanih završetaka na cijelom području zdjelice. To znači da su, suprotno od teorije Sigmunda Freuda kojom je tvrdio da su klitoralni orgazmi inferiorni u odnosu na druge orgazme, tehnički svi su orgazmi klitoralni pa čak i oni 'vaginalni'.

Klitoris je tijekom stoljeća nekoliko puta bio 'otkriven' i 'izgubljen'. Godine 1559., talijanski anatom Realdo Colombo tvrdio je da je pronašao klitoris. Nakon toga klitoris je ponovno otkrio Kinsey 50-ih prošloga stoljeća, te desetak godina kasnije Masters i Johnson koji su prepoznali njegovu važnost u postizanju orgazma.

Suprotno uvriježenu mišljenju, ženama ne treba više vremena nego muškarcima za postizanje orgazma. Prema Kinseyjevu istraživanju, mnogim ženama tijekom masturbiranja potrebno je oko četiri minute da dostignu orgazam, baš kao i muškarcima.