Alkalna prehrana u posljednje dvije godine postala je pravi hit, a predvodnice toga trenda su poznate holivudske glumice poput Gwyneth Paltrow, Kirsten Dunst i Jennifer Aniston. Mnogi se zaklinju da su uz pomoć takvog načina prehrane brzo i lako smršavjeli. Drugi pak tvrde da im je alkalna prehrana spasila zdravlje. Na internetu se o takvom načinu prehrane mogu pronaći mnoge informacije, no problem je što su mnoge od njih netočne. Što je, dakle, alkalna prehrana?

Najjednostavnije i laički rečeno, alkalna prehrana je ona koja se sastoji od 75 posto tzv. alkalnih namirnica te 25 posto kiselih. Namirnice koje se kategoriziraju kao kisele zastupljene su u manjoj mjeri jer se smatra da pridonose kiselosti organizma, a to je temelj za razvoj različitih bolesti. Kiselinsko-bazna ravnoteža ljudskog organizma kreće su u rasponu od 7,35 do 7,45. Neuravnoteženom prehranom ta se ravnoteža remeti te dolazi od acidoze (kada su vrijednosti ispod 7,35) ili alkaloze (kada su vrijednosti veće od 7,45). Prehrana ne dovodi do patološke promjene ove ravnoteže, ali o prehrani ovisi kronični pomak ravnoteže prema kiselom odnosno lužnatom, što se u posljednje vrijeme povezuje s mjerljivim učincima na zdravlje.

Glavni nedostatak prilagođavanja cjelokupnog životnog stila alkalnoj prehrani je taj što ne postoji idealan način mjerenja i određivanja acidoze. Naime, sami ne možemo izmjeriti kiselost. To se radi samo u medicinskim ustanovama, i to u situacijama kada postoje ozbiljne naznake bolesti. No ljudi mogu djelovati preventivno tako što će birati namirnice za koje se zna da pridonose boljem stanju organizma.

Cilj nije mršavljenje

Priča o alkalnoj prehrani zapravo započinje još početkom 20. stoljeća: 'Po prvi puta uočava se utjecaj prehrane na kiselinsko-baznu ravnotežu organizma 1912. godine, a prva istraživanja s ljudima na ovu temu provedena su 60-ih godina prošloga stoljeća', kaže nutricionist dr. sc. Zvonimir Šatalić, docent na na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu. Kako napominje, još je tada uočeno da tzv. zapadnjačka prehrana ima loše karakteristike te nepovoljan utjecaj na kiselinsko-baznu ravnotežu: 'Suvremena zapadnjačka prehrana rezultira stvaranjem veće količine kiseline nego primjerice paleolitska prehrana, tj. prehrana naših evolucijskih predaka. Vegetarijanska prehrana, ako se temelji na voću i povrću, ima povoljan učinak jer pomiče kiselinsko-baznu ravnotežu prema lužnatom. Prehrana s pretjeranim naglaskom na hrani životinjskog podrijetla i žitarice te visok unos natrija odnosno soli doprinose acidozi.'

Informacije da alkalna prehrana pridonosi mršavljenju i vitkosti te da čovjeka ispunjava energijom Šatalić ocjenjuje kao nagađanja: 'To su sve jako velike pretpostavke. Ono što je činjenica je da prehrana zaista utječe na kiselinsko-baznu ravnotežu. To se, dakako, odnosi na zdrave ljude koji sami odabirom hrane utječu na svoje zdravlje. Možete sami 'zakiseljavati' organizam hranom pretjeranim konzumiranjem crvenog mesa i žitarica. Ako takvu prehranu imate godinama, onda su posljedica bolesti. Nepoželjne posljedice acidoze uključuju nepoželjne učinke na tkivima koja sudjeluju u ponovnom uspostavljanju ravnoteže, a to su kosti (zbog gubljenja kalcija), pa se povećava rizik od osteoporoze te mišići koji gube proteine, zatim, povećan je rizik od pojave bubrežnog kamenca, neosjetljivosti na inzulin, dijabetesa, hipertenzije i kardiovaskularnih bolesti. Nepoželjne posljedice se prvenstveno odnose na dugogodišnju nepravilnu prehranu.'

Iako alkalnoj prehrani krajnji cilj nije mršavljenje nego uravnoteženost organizma i zdravlje, ono se ipak često događa jer je riječ o namirnicama niske energetske vrijednosti pa dolazi do smanjenja tjelesne mase. No i u alkalnoj prehrani, kao i u svim drugima, ne treba pretjerivati niti se slijepo držati samo određenih namirnica.

'Ako vam netko kaže da jedete samo voće i povrće, to nije dobro. Što je s drugom hranom? Proteini se ne smiju izbjegavati jer će doći do acidoze. Cjelovite žitarice su na glasu kao zdrave, ali one su kisele. Znači li to da ih trebate izbjegavati? Ne. Jedite ih za doručak, ali jedite tijekom dana voće i povrće jer ćete tako neutralizirati njihov kiseli učinak. Jednako tako možete jesti i meso jer ćete ga neutralizirati voćem i povrćem. Ipak, s mesom ne treba pretjerivati. Teoretski, vodovodna voda i mineralne vode imaju povoljan učinak te predstavljaju jednostavan način pomicanja ravnoteže prema lužnatom. Kada govorimo o voću i povrću, preporučljivo je jesti sve voće i povrće jer ima povoljan utjecaj na pH. Donekle su iznimka brusnice i šljive koje pridonose kiselosti', pojašnjava Šatalić.

Što, dakle, jesti?

Na internetu postoje brojne tablice o alkalnim i kiselim namirnicama. Nažalost, većina tih tablica nije točna, odnosno nemaju uporište u znanosti. Ono što se zaista zna je sljedeće:

1.Meso, riba, perad, jaja, sirevi, kruh od cjelovitog zrna, kukuruz, leća, orasi doprinose kiselosti.
2.Bademi, cikla, kelj, špinat pridonose lužnatosti pH urina.
3.Mlijeko, kava, čaj, med, šećer imaju neutralan utjecaj.
4.Sve voće osim brusnica i šljiva doprinosi lužnatosti pH urina.

Kako ističe Šatalić, recept za zdrav i kvalitetan život zapravo je vrlo jednostavan: 'Ako netko razmišlja o tome kako neutralizirati acidozu, ne treba se pretjerano opterećivati jer će neutralizaciju riješiti sa 400 grama voća i povrća dnevno (uključujući barem 30 grama mahunarki, orašastog voća i sjemenki) te ne više od 500 grama crvenog mesa tjedno. Što jednostavnija hrana, odnosno što je manje industrijski obrađena, to bolje.' Dakle, kao i u mnogim stvarima u životu, najveća mudrost krije se u jednostavnosti. To je dobra poruka svima onima koji su skloni pridržavati se rigidnih pravila strogih i najčešće štetnih dijeta - tajna je u opuštenosti i umjerenosti.