Oba modela još su daleko od serijske proizvodnje. Nissanov se, primjerice, koristi tehnologijom 'drive by wire' za prijenos informacije od upravljačkog sklopa do prijenosa, a vozilom se upravlja putem joysticka. Prednosti ovakvih vozila su evidentne budući da spajaju ono najbolje iz oba svijeta – motocikala i automobila. Kompaktne dimenzije osiguravaju im lakše manevriranje gradskim gužvama kao i pronalaženje dovoljno velikog parkirnog prostora. Oblik karoserije također osigurava nizak koeficijent aerodinamičkog otpora što se u kombinaciji s malom masom odražava na nisku potrošnju goriva. Ovakva vozila pritom su sigurnija od motocikala budući da nude kruću šasiju i zatvorenu karoseriju pa im je pasivna sigurnost na razini one kod malenih automobila.

Njihov najveći problem, gdje jedan putnik sjedi u tandemu iza drugog, jest stabilnost. Zbog relativno visoke a uske karoserije, težište automobila je previsoko pa je pri većim brzinama prevrtanje zajamčeno. Rješenje leži u naginjanju same karoserije, odnosno spuštanju težišta, koje se u slučaju spomenutih dvaju koncepata izvodi potpuno automatski. Centralne procesorske jedinice analiziraju podatke o brzini vozila i kutu zakrenutosti upravljača, odnosno u slučaju Nissana nagiba joysticka te automatski naginju karoseriju vozila u jednom ili drugom smjeru.

BMW-u je ovo već drugi koncept na tri kotača u posljednje tri godine. Prvi je bio koncept CLEVER koji su Bavarci predstavili na ženevskom salonu 2006. Tada, kao i sada, BMW-ov koncept imao je smješten jedan upravljački kotač sprijeda te dva pogonska straga. CLEVER je pogonio maleni BMW-ov agregat od 230 kubičnih centimetara prilagođen za rad s prirodnim plinom koji je razvijao 17 KS i 35 Nm okretnog momenta. U slučaju SIMPLE-a snaga je porasla na 48 KS iz motora nepoznate zapremnine i karakteristika, a pogonu je pridodan i električni motor. Dok je CLEVER trošio 2,4 litre prirodnog plina na stotinu kilometara, SIMPLE isti put prevaljuje s dvjema litrama odnosno šest kWh električne energije. Inovativni koncept navodno je sposoban postići maksimalnu brzinu od čak 200 km/h što može zahvaliti iznimno niskom koeficijentu aerodinamičkog otpora od svega 0,18 Cd.

Premda SIMPLE doista djeluje inovativno i futuristički, zlobnici će primijetiti da je BMW njime samo 'otkrio toplu vodu'. Gotovo identičan koncept donedavno je proizvodio nizozemski proizvođač Carver. Carver One pogonio je 660-kubični četverocilindrični agregat snage 65 KS i 100 Nm koji je postizao 185 km/h maksimalne brzine te s mjesta do 100 km/h sprintao za 8,2 sekunde. Carver se koristio tehnologijom DVC Dynamic Vehicle Control kako bi u zavoju nagnuo karoseriju do 45 stupnjeva u jednom, odnosno drugom smjeru, a istu je tehnologiju ponudio i drugim proizvođačima.

Serijski model debitirao je na salonu u Ženevi 2007, a nakon dvije godine proizvodnje, prodano je svega 200 primjeraka. Carver je ove godine bankrotirao te barem nakratko zaustavio evoluciju ovog tipa vozila. Hoće li novi globalni izazovi ponovno uskrsnuti ideju o automobilima inspiriranim motociklima, ostaje za vidjeti. Salon automobila u Tokiju zasad se pokazuje kao pomak u dobrom smjeru.