'Cijela procedura prije same odluke o mastektomiji sastoji se od kompletne obrade. Ukoliko postoji visok rizik za karcinom dojke, može se napraviti mastektomija, no ona je češće praksa u Americi nego u Europi. U Europi je praksa više preventivnog praćenja, što uključuje mamografiju, ultrazvuk i magnetsku rezonanciju dojki', rekao nam je doktor Dražen Lovrić, specijalist radiolog iz poliklinike Sunce. O tome hoće li se napraviti preventivna mastektomija odlučuje specijalizirani tim liječnika, radiologa i kirurga. Nakon što se prikupe kompletni podaci i ovisno o tome je li osoba imala promjena na dojkama te nizu drugih faktora, među kojima je i pozitivan BRCA 1 i BRCA 2 gen koji zajedno ukazuju na moguće visoki stupanj rizika,kaže dr. Lovrić, može se odlučiti za mastektomiju.

Nasljedna sklonost za rak dojke može se odrediti praćenjem mutacija u dva gena, BRCA1 i BRCA2. Određivanje ta dva gena, koji govore o visokom riziku od karcinoma dojke, provodi se na Institutu Ruđer Bošković.

'Teško je reći je li se neka od pacijentica nakon utvrđivanja gena odlučila na preventivnu mastektomiju. Dijagnostika gena je skupa metoda i neko ju se vrijeme moglo napraviti samo uz plaćanje. Osim toga, kod oko 20 posto žena, kojima se utvrdi gen, postoji šansa da se razvije karcinom dojke. Kod nas se radikalni zahvati reduciraju koliko je to moguće', objašnjava doktor Lovrić, dodajući da osim gena o visokom riziku govori i osobna te obiteljska anamneza.

Prema posljednjoj liječničkoj preporuci iz 2011. godine, koju je izdalo Američko udruženje za borbu protiv raka (ACS, American Cancer Society), EUSOMI (European Society of Breast Imaging i EUSOMA (European Society of Breast Cancer Specialists), žene se ovisno o riziku oboljenja od raka dijele u tri skupine, objasnio je Lovrić. Prva skupina su žene s niskim rizikom koje bi trebale ići jednom godišnje na ultrazvuk do 40. godine, a nakon toga na mamografiju svake dvije godine i ultrazvuk dojki jednom godišnje. Druga skupina su žene s povišenim rizikom, one koje su u obitelji imale neka predmaligna stanja ili karcinome dojke, ali ne u prvoj liniji, te imaju gusto žljezdano tkivo. U njihovom slučaju, kaže doktor Lovrić, može se preporučiti magnetska rezonanca koja će pomoći dijagnosticirati ono što se mamografijom ili ultrazvukom ne može. Treća skupina su žene s visokim rizikom. Kod njih je, kaže doktor Lovrić, ukoliko se nađe neka lezija koja se ne može do kraja riješiti, preporučljivo napraviti magnetsku rezonancu, uz ultrazvuk i mamografiju.

'Na primjer ako su imale rak dojke u prvoj liniji obitelji (sestra ili mama), onda je preporuka da se deset godina ranije od pojave karcinoma kod sestre ili mame napravi magnetska rezonancija dojki', upozorava doktor Lovrić, dodajući da je mastektomija ipak samo krajnja mjera.

Ona, kaže, značajno smanjuje pojavljivanje raka, no ne može se shvatiti kao 100-postotno izlječenje jer neke studije pokazuju da nešto tkiva može ostati u rubnim dijelovima te rizik nije potpuno uklonjen.

Ipak, preventivna mastektomija ima važan psihološki moment jer se žena oslobađa straha, što je svakako pozitivno, kaže doktor Lovrić. U estetskom smislu dojka se može rekonstruirati tako što će implantati zamijeniti tkivo dojke te se s estetske strane ne mora ni vidjeti da je obavljena operacija.

U svakom slučaju, kirurg će preporučiti kada i na koji način napraviti estetsku operaciju, a o preventivnoj mastektomiji odlučit će tim liječnika uzimajući u obzir sve faktore, pretrage i indikacije, a ne samo gen, jer su studije, kaže doktor Lovrić, pokazale da se kod oko 20 posto žena kod kojih je utvrđen gen (BRCA 1 i BRCA 2) razvije karcinom.