Glavni uzroci zimske depresije su jednolična prehrana, dugotrajna smanjena tjelesna aktivnost, manjak dnevnog svjetla i tmurno vrijeme. Dodamo li stanje u našem društvu, poput materijalne nesigurnosti i općeg beznađa, ne čudi da se mnogi ovih dana osjećaju psihički loše.

Srećom, protiv svake bolesti i poremećaja lakše se boriti ako znamo uzroke, pa će se tako većini ljudi raspoloženje popraviti poboljšanjem prehrane i jačanjem tjelesne aktivnosti.

Istraživanja su pokazala da u borbi protiv 'mračnih' dana veliku ulogu ima prehrana. Pri tome je najvažnije u svakodnevni jelovnik uvrstiti hranu iz sve četiri glavne skupine – voće i povrće, žitarice, bjelančevine (krto meso, ribu, jaja, mlijeko i mliječne proizvode, mahunarke) te nezasićene masnoće, koje se nalaze u orašastim plodovima i maslinovom ulju.

Prehrana neuravnotežena na bilo koji način ne samo da može utjecati na fizičko, već i na mentalno zdravlje. Ako ste se, primjerice, odlučili za dijetu s malo ugljikohidrata, velika je vjerojatnost da vaš organizam neće dobivati dovoljno vitamina B skupine, čiji manjak može dovesti do depresije. Stoga, redovito uzimajte njegove nadopune, a prije negoli krenete na dijetu, posavjetujte se s liječnikom! Također, ne zaboravite na esencijalne masne kiseline, posebno omega-3 (njima obiluje riba i morski plodovi, riblja i biljna ulja).

Poželjno je smanjiti unos kofeina, koji će vas u kratkom roku 'dići', ali na duže staze može štetiti živčanom sustavu. Odlučite se za napitke bez kofeina poput biljnih čajeva (kamilica, rooibos, menta, kopriva...). Izbjegavajte alkohol koji može samo pojačati negativne emocije, iako vam se u prvi tren može učiniti da će vas oraspoložiti.

Većina ljudi se u zimskim mjesecima zavuče u tople domove, ne izlazi često, ne pješači i ne vježba. Pojačana tjelesna aktivnost jedan je od najboljih savjeta depresivnim osobama: kad se krećemo i vježbamo, tijelo proizvodi kemikalije zvane endorfini (dižu raspoloženje i djeluju kao prirodna kemikalija/lijek za suzbijanje depresije). Nije nužno upisati se na organiziranu tjelovježbu, puno ćete učiniti i ako se toplo obučete i redovito šećete na svježem zraku, a tako ćete poboljšati i cirkulaciju. Kad ima snijega i leda, sjetite se mlađih članova obitelji i izađite s njima na sanjkanje i klizanje ili se barem grudajte uz malo trčkaranja i izradite snjegovića.

Nedostatak sna također je povezan s depresijom, pa već kod prvih znakova zimske depre u dnevnom rasporedu treba hitno osigurati dovoljno vremena za san. Muči li vas nesanica, uložite vrijeme i trud u kvalitetnu pripremu odlaska na počinak (opustite se, meditirajte, popijte biljni čaj za umirenje). Pripadate li onima koji zimi zbog bezvoljnosti ne izlaze iz kreveta, navijte sat a ako ni to ne pomaže, angažirajte osobu od povjerenja da vas istjera iz kreveta.

Pogledajte sobu u kojoj najčešće boravite tijekom dana, te je uljepšajte detaljima koji će vas razveseliti: većinu će radovati cvijeće, fotografije, svijeće ili otvorena vatra u kaminu, a vrlo su efikasne i mirisne lampice s eteričnim uljima. Ulja su ljekovita ali valja znati koja u ovakvim slučajevima povoljno djeluju: skoro svi citrusi pomoći će protiv stresa, umora, straha, depresije, pa i na glavobolje, a odlični su i protiv prehlade i gripe (naranča, limun, limeta, bergamot i geranium). Lavanda je poznato sredstvo za opuštanje, a povoljno djeluju i ruža, sandal i ylang ylang. Izbjegavajte dugotrajne pasivne aktivnosti, poput gledanja televizije ili boravka uz računalo. Što je češće moguće bavite se svim onim što vas veseli i okružite se dragim, optimističnim i veselim ljudima.

Kod većine ljudi takvi jednostavni koraci poboljšat će stanje, no uočite li da sve to ne pomaže vama ili nekoj bliskoj osobi, svakako treba potražiti pomoć liječnika. Naime, klinička depresija zahtijeva stručno liječenje, a poznata je kao bolest s tisuću lica i simptoma, pa kod nekih oboljelih može dugo biti neprepoznata te je bolje i neopravdano se požaliti liječniku, nego kasno početi liječenje. Tako depresiju ne mora pratiti loše raspoloženje, nego na nju mogu ukazivati i razdražljivost, gubitak apetita ili koncentracije, iznenadne promjene navika, nedostatak volje za jednostavne aktivnosti poput osobne higijene ili održavanja doma, kao i povlačenje od ljudi ili prestanak aktivnosti koje su osobu donedavno veselile.