Biolozi su pretpostavili da su ljudska bića to oštro osjetilo njuha razvila radi preživljavanje u divljini. Duboko u podsvijesti zapravo posjedujemo sposobnost osjećanja mirisne razlike između otrovne i jestive hrane. No u suvremenom životu miris na dva načina utječe na apetit, piše dr. Doreen Virtue u svojoj hit knjizi 'Žudnja za hranom' u izdanju Planetopije

1. Putem sjećanja koje priziva. Osjetilo njuha izravno je povezano s pamćenjem. Osjetimo miris kolonjske vode koji nas vrati iskustvo izgubljene ljubavi. Kad osjetimo miris narančinih cvjetova i ponovno proživimo nečije vjenčanje… Puno je dokaza koji govore da je naše olfaktivno osjetilo, osjetilo njuha, s pamćenjem povezano izravnije nego bilo koje drugo osjetilo.

2. Putem psihoaktivnih tvari koje udišemo. Hrana iz kupine orašastih plodova, uključujući kavu i čokoladu, ispušta miris koji aktivira centar za užitak u mozgu stimulirajući proizvodnju mnogih tvari koje izazivaju ugodu. Ta psihoaktivna tvar do mozga stiže kroz olfaktivni organ, odnosno kroz nos. To je jedan od razloga zbog kojih miris mljevene kave i miješanih oraha u nama budi osjećaj ugode kad otvorimo posudu.

Dr. Alan Hirsch, neurolog i psihijatar iz Chicaga, stručnjak je u području djelovanja mirisa na ljudsko ponašanje i emocije. Tu povezanost on objašnjava na sljedeći način: 'Od svih čovjekovih osjetila, olfaktivno (njuh) najsnažnije utječe na emocije, jer je taj osjetilni aparat isprepleten s limbičkim sustavom, dijelom mozga povezanim s emocijama.'

Hirsch je osim toga ustanovio sljedeće:

Miris vanilije ljude čini sretnijima i opuštenijima.
Citrusni mirisi stimuliraju.
Miris zelene jabuke, peperminta i banana ublažuje apetit i potiče mršavljenje.
Miris jagode potiče na tjelesnu aktivnost.
Muškarce jako uzbuđuje miris peciva s cimetom.

Savršeno je logično da je miris peperminta povezan s mršavljenjem, jer je pepermint stimulans. Ako se osjećate energično, manje ste skloni tražiti hranu koja će vam podizati razinu energije. Stoga jedete manje i gubite na težini.