Svakodnevno se milijuni ljudi žale na kronični umor, a većina to povezuje s napornim poslom i nedostatkom vremena. Međutim, osjećaj kroničnog umora i iscrpljenosti vrlo lako može biti posljedica svakodnevnih navika: hrane koju jedemo, način na koji spavamo i načina na koji se nosimo s emocijama. Proučite sve faktore i jednom zauvijek se riješite kroničnog umora
Pripazite na prehranu
Zašto se nakon ručka od tjestenine ili pak kineske hrane iznenada osjećate bezvoljno i pospano, a nedovoljno pijenje vode izaziva zaboravnost i zbunjenost? Činjenica je da prehrambene navike imaju važnu ulogu za način na koji funkcionirate tijekom dana.
Doručkujte. Čak i kada ne osjećate glad jer ćete se nakon doručka osjećati puno poletnije. Studije pokazuju da ljudi koji doručkuju se osjećaju bolje mentalno i fizički, a znanstvenici s dokazali i kako je doručkovanje snažno povezano s razinama hormona stresa kortizola, piše webmd.com
Jedite svaka tri do četiri sata. Konzumacija tri glavna obroka i dva manje obroka tijekom dana zadržat će razinu šećera u krvi i razinu energije stabilnima tijekom cijeloga dana. No, u porcijama ne valja pretjerivati. Naime, veći obroci zahtijevaju više energije za probavljanje, zbog čega se možete osjećati letargično. Pobrinite se da svakim obrokom u organizam unesete mješavinu ugljikohidrata (koje tijelo koristi za stvaranje energije), proteina (koji pomažu održavati energiju ako je potrebno) i zdravih masti poput onih koje nalazimo u ribi, orasima i maslinama – te masti doprinijet će osjećaju zadovoljstva pa ćete rjeđe posezati za slatkišima.
Jedite više vlakana. Vlakna imaju vremenski učinak otpuštanja ugljikohidrata, tako da u krvotok ulaze sporijim tempom, dajući izdržljivu energiju. Prilikom odabira malih međuobroka posegnite za onima koji sadrže dnevnu preporučenu dozu od 25 do 30 grama vlakana.
Ojačajte mozak s omega-3 masnim kiselinama. Omega-3 masne kiseline nalaze se u masnijoj ribi, poput tune i lososa, ali i u orasima, ulju kanole. Te zdrave kiseline imaju važnu ulogu u održavanju zdravlja moždanih stanica, osim toga potiču i spremanje ugljikohidrata u obliku glikogena, a u obliku masti.
Pijte dovoljno trekućine. Voda čini većinu količine krvi i ostalih tjelesnih tekućina, a i najmanja dehidriranost može uzrokovati zgrušavanje krvi, prisiljavajući srce na jači rad kako bi krv dospjela do stanica i organa, što može uzrokovati umor. Osim izravnog pijenja tekućine, možete i konzumirati namirnice koje sadrže vodu kao što su jogurt, brokula, mrkva i sočno voća, poput lubenice, naranče i grejp.
Pripazite na unos kofeina u poslijepodnevnim satima. Konzumiranje umjerene količine kofeina, oko 200 do 300 mg, što je količina unutar dvije do tri šalice kave, može vas učiniti energičnijima i budnijima u poslijepodnevnim satima. No kada se kofein konzumira u većim količinama, posebice popodne i navečer, kvaliteta sna može biti drastični narušena, a idući dan osjećati ćete se iscrpljeno.
Ojačajte duh
Svima je poznata fizički iscrpljenost, no mentalna iscrpljenost, izazvan tugom, dosadom, brigom, ljutnjom i stresom može jače utjecati na vas no što mislite.
Umijte se hladnom vodom ili se otuširajte kada se osjećate iscrpljenima. Ovakva 'terapija vodom' momentalno povećava razinu energije te ćete se odmah osjećati bolje i puniji energije.
Loše emocije pobijedite 'snažnim' stajlingom. Kada se osjećate potišteno i usporeno, othrvajte se želji da posegnete za trenirkom, već učinite sasvim suprotno. Odjenite nešto seksi, izazovno i veselih boja, a ne zaboravite niti na šminku – odmah ćete se osjećati bolje.
Dajte oduška osjećajima. Zadržavanje osjećaja straha, tjeskobe i ljutnje u sebi nije dobro niti preporučljivo. Razgovor o tom negativnim emocijama pomoći će vam da olakšate dušu te da se osjećate bolje.
Slušajte omiljenu glazbu. Glazba nevjerojatno utječe na raspoloženje, te je jedan od najefektivnijih načina da pobijedite loše raspoloženje i podignete razinu energije. Stoga pojačate onu veselu pjesmi što volite i prepustite se.
Plitko dišite. Kada smo pod stresom, često dišemo plitko, uzimajući brze i kratke udisaje. Na taj način smanjuje se dotok kisika do mozga i tijela, te se vrlo brzo osjećamo iscrpljeno. Umjesto toga, pokušajte disati duboko i smireno, tako ćete 'ohladiti' glavu i racionalnije razmišljati.
Počistite nered. Nered i razbacane stvari stvaraju osjećaj nekontrole i rastrojenosti. Pokušajte pospremiti onaj kut stana koji je uvijek u neredu ili pak ladicu. Odmah ćete se osjećati bolje i imati osjećaj da konce držite u svojim rukama te ćete lakše donositi odluke.
Odmorite se
Kada imate jako puno obaveza, najbolje je prvo obaviti one koje vas najviše opterećuju te vam ne daju spavati. Ako ne spavate dobro, vaša razina energije, pozitivnost, produktivnost i memorija sigurno će patiti.
Nakon osam navečer ugasite televiziju i kompjutor. Svjetlost koju emitiraju kompjuterski i televizijski zasloni ometa san, a mozak će zbog izlučivanja hormona melatonina misliti kako je još uvijek dan te nikako nećete moći zaspati. Stoga, u vrijeme prije spavanja izbjegavajte sve oblike ekrana te se radije ušuškajte čitajući knjigu.
Sakrijte budilicu. Ako odmah iz kreveta vidite koliko je sati, i nakon toga počnete brojati koliko sati sna imate do ujutro, sigurno se nećete dobro naspavati. Stoga, stavite budilicu malo dalje i okrenite je na drugu stranu te se bezbrižno naspavajte.
Smanjite temperaturu u sobi. Spavanje u pretoploj prostoriji ometa dobar noćni san. Stoga provjerite prostoriju u kojoj spavate, ne pojačavajte grijanje i koristite lakši prekrivač.
Slijedite pravilo od 15 minuta. Ako ne možete zaspati ili se pak budite i ne možete opet zaspati unutar 15-ak minuta, ustanite iz kreveta i napravite nešto smirujuće što će vam pomoći da sredite misli, kao što je čitanje, meditiranje ili pletenje, no izbjegavajte gledanje televizije i surfanje internetom.
