Način na koji se mozak razvija i doživljava postepen pad u funkciji tijekom godina tema je koja desetljećima u podjednakoj mjeri interesira znanstvenike, koliko i javnost željnu saznanja kako održati dugovječnost mentalnih funkcija.

Još uvijek se malo zna o ključnim periodima u kojima mozak doživljava najveće promjene, a kako bi stekli više znanja o tome, tim znanstvenika obuhvatio je više istraživanja i na raspolaganje dobio podatke o 101.457 analiza mozga.

Istraživanje je, piše Washington Post, obuhvatilo sve dobi, od 16-tjednog fetusa do osobe u dobi od 100 godina, a pokazalo je nekoliko ključnih činjenica:

• debljina cerebralnog korteksa, dijela mozga zaduženog za percepciju, jezik i svjesnost, na vrhuncu je u dobi od dvije godine
• volumen sive tvari, koji je zbroj moždanih stanica, na vrhuncu je oko sedme godine
• bijela tvar, koju čine veze neurona, na vrhuncu je oko 30. godine te počinje padati u zrelijoj odrasloj dobi
• volumen klijetki, šupljina ispunjenih tekućinom unutar mozga, značajno se povećava u kasnijoj dobi, a njihovo povećanje povezano je s nekim neurodegenerativnim bolestima.

Naravno, voditelji istraživanja napominju da su ovo tek općenite odrednice koje ne vrijede nužno za sve pojedince. Isto tako, pojedini dijelovi mozga drugačije stare te će, primjerice, dio zadužen za vid i dio zadužen za govor u drugačijim životnim periodima bilježiti pad u funkciji.

Većina neurološkog razvoja određena je još u maternici, ali način na koji dijelovi mozga međusobno komuniciraju mijenja se tijekom života. Dobra vijest je to da je mozak, za razliku od ostalih dijelova tijela, sagrađen tako da se mijenja tijekom cijelog života, sukladno okolnostima i izazovima s kojima se susrećemo.

I dok je mozak sklon promjenama u čitavom životnom vijeku pojedinca, ipak postoje određeni periodi u kojima se generalno zbivaju značajnije promjene.

Bebe (0-2 godine)

Ne kaže se bez razloga da bebe upijaju kao spužvice! U ovom periodu mozak bebe doslovno upija sve što vidi iz svoje okoline, prvenstveno slijedeći primjer roditelja ili osoba s kojima je povezana.

U prvoj godini života bebe mogu naučiti bilo koji jezik, no ta se sposobnost s godinama smanjuje, zbog čega nam je kasnije učenje stranog jezika znatno veći izazov.

Ovo je period u kojem se razvija najveći broj sinapsi, poveznica među neuronima, a započinje i razvoj važnih staničnih i genetskih procesa. Uz to, dolazi do razvoja glija stanica, ključnih za kvalitetno funkcioniranje mozga, a one sazrijevaju u idućih nekoliko desetljeća.

'Neuronske veze i glija stanice razvijaju se cijelog života, ali one koje se razviju u ranom periodu pokazuju se kao ključne u određivanju rizika za oboljenje od pojedinih bolesti tijekom života', pojasnio je harvardski profesor Chris Walsh.

Djetinjstvo (2-10 godina)

U dobi od oko 18-24 mjeseca dolazi do jačanja poveznica između neurona zaduženih za učenje novih znanja i vještina. Istovremeno dolazi do odumiranja velikog broja sinapsi koje djetetu više nisu potrebne za preživljavanje te stvaranje mijelina koji pomaže u kreiranju novih poveznica unutar mozga.

Ovaj proces ključan je u periodu u kojem dijete uči kako procesuirati emocije, ponašati se u kontaktu s drugom djecom i odraslima te razviti kompleksnije vještine komunikacije.

Stres i trauma doživljeni u ovom periodu imat će značajan utjecaj na cjeloživotni razvoj mozga.

Adolescentska dob (10-19 godina)

'U adolescentskoj dobi morate naučiti kako se zauzimati za sebe jer nećete još dugo imati zaštitu roditelja kakvu ste imali u ranijoj dobi. Ključno je naučiti društvena pravila i granice da biste mogli postati funkcionalna odrasla osoba', pojasnio je profesor neuroznanosti i psiholog B.J. Casey.

Povećana senzitivnost na zbivanja u okolini dovodi do novih promjena u neuronskim vezama, s naglaskom na razvoj onih ključnih za obradu emocija i razumijevanje posljedica.

Iz tog razloga je vrlo poticajno da tinejdžeri doživljavaju što više novih iskustava jer tako direktno jačaju sinapse potrebne za kvalitetno funkcioniranje u odrasloj dobi.

Rana odrasla dob (20-39 godina)

Srednje i kasne 20-e godine dob su u kojoj je mozak na vrhuncu razvoja. Iako doživljava sazrijevanje, razvojni procesi i dalje se nastavljaju odvijati, posebno oni zaduženi za razumijevanje uzročno-posljedičnih veza te sposobnosti racionalnog razmišljanja.

Dolaskom u 30-e i 40-e godine ključna postaje neuroplastičnost mozga, što podrazumijeva jačanje, odnosno slabljenje, neuronskih veza ovisno o mentalnoj aktivnosti.

'Sustav jednostavno počinje raditi na drugačiji način. Postaje više strateški orijentiran, a razmišljanje je sve više usmjereno na dugoročno planiranje pa, posljedično, dolazi do pada u sposobnostima pamćenja jer ono više nije presudno', kaže Mark Harnett, profesor na MIT-u specijaliziran za proučavanje mozga i kognitivnih funkcija.

Zrelija odrasla dob (40-e i kasnije)

Ako vam se u ovoj dobi događa da sve češće zaboravljate gdje ste stavili ključeve, može vam se učiniti da rapidno gubite pamćenje. No nova istraživanja pokazala su da se neuroplastičnost mozga ne smanjuje u ovoj dobi.

Drugim riječima, možete podjednako dobro pamtiti i učiti, imajući u vidu to da je ključ u mentalnoj aktivnosti.

'Dugo se mislilo da s godinama mozak gubi sposobnost učenja novih stvari jer velik broj neurona počinje odumirati. No sada smo otkrili da postoji puno 'tihih' sinapsi i dodatnih područja s visokom razinom neuroplastičnosti za koja nismo ni znali. Ovo je veliko otkriće i jako je uzbudljivo', govori profesor Harnett.

U 40-im godinama mozak se orijentira na izazove kao što su roditeljstvo, karijera, financije i partnerski odnos, a s obzirom na to da društvene uloge i izazovi znatno variraju od osobe do osobe, primjetne su i razlike u funkcioniranju mozga.

Primjerice, 50-godišnjakinja koja je socijalno angažirana, redovito vježba i putuje znatno je mentalno aktivnija od 50-godišnjakinje koja je izolirana i rijetko se bavi ispunjujućim aktivnostima.

Istraživanja su pokazala da osobe koje u kasnijoj dobi redovito rješavaju križaljke i bave se mentalnim vježbama bilo koje vrste, uključujući pojedine videoigrice, mogu poboljšati svoje mentalne funkcije.

Kasnija životna dob (65+)

U kasnijoj životnoj dobi volumen mozga počinje se smanjivati i dolazi do degeneracije. No osobe ove dobi imaju potencijal za mudrost koja proizlazi iz brojnih životnih iskustava.

Pojedina istraživanja pokazala su da dolazi do povećane sposobnosti upravljanja emocijama te donošenja odluka u skladu s vlastitim moralom.

'Ono što istraživanja još uvijek nisu uspjela u cijelosti obuhvatiti jest vrijednost mudrosti koju posjeduju osobe ove životne dobi', zaključio je prof. Casey.