'Očekivano trajanje života motivira sve velike odluke', kaže Daniel Krupp s Odsjeka za matematiku Kraljičinog sveučilišta za Daily Mail. 'Što netko očekuje da će dulje živjeti, to će više vremena ulagati u svoje obrazovanje', kaže Krupp.

'Ako je očekivanje životnog vijeka kraće, osoba može odlučiti da će se radije vjenčati i imati djecu ili procijeniti hoće li ostati u braku ili se razvesti.' Iako je nemoguće znati koliko dugo će netko živjeti, postoje mnogi znakovi očekivanog trajanja života koji nisu osviješteni, primjerice: koliko smo zdravi, imamo li riskantan posao, jesu li djedovi i bake još uvijek živi, kakva je povijest bolesti u obitelji…

Druga pak studija tvrdi kako je ideja da brak ima dobar utjecaj na zdravlje i sreću pojedinca u velikoj mjeri - mit. Studija provedena na Sveučilištu Cornell u New Yorku ukazuje da vrijeme i novac posvećeni promicanju braka mogu biti bolje potrošeni.

Brak je važna društvena institucija, ali posljednjih nekoliko desetljeća zapadna društva bilježe sve veći broj parova koji žive zajedno, a povećava se i broj djece rođene izvan ili prije braka', kaže autorica studije, dr. Kelly Musick.

'Te promjene brišu granice braka, što dovodi do pitanja po čemu je brak različit od alternativnih odnosa. Otkrili smo i da, dok bračni parovi uživaju u nekim formalnim pogodnostima svog statusa, parovi koji žive u izvanbračnoj zajednici imaju veću razinu sreće i samopoštovanja. Za neke izvanbračna zajednica donosi manje neželjenih bračnih obaveza, a omogućava fleksibilnost, autonomiju i osobni rast', kaže dr. Musick.